Izbori 2026: Kako je zapravo pobijedio Denis Bećirović?

Kandidat koalicije 14 političkih subjekata "Ujedinjeni za državu" Denis Bećirović, pobijedio je jučer, 4. oktobra, na Općim izborima 2026. u utrci za člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda bošnjačkog naroda.

Bećirović je 2022. godine bio kandidat 11 političkih subjekata, kada je osvojio 330.238 glasova, no ove godine, nakon što je na poziciji u Predsjedništvu proveo jedan mandat, situacija je drastično drugačija.

Čak 118.093 glasa razlike ukazuje na dva procesa. Prvi je da je očigledno kako su birači 2022. godine glasali protiv drugih političkih opcija više nego što su glasali za Bećirovića, a drugo da je ipak izgubio značajan dio podrške javnosti.

Test stvarne podrške

Bećirović je tako 2026. pobijedio više kao kandidat kontinuiteta izbora. Nakon četiri godine u Predsjedništvu, birači su imali priliku ocijeniti njegov mandat, pa rezultat govori da je uspio zadržati dovoljno širok blok podrške za pobjedu i nakon što je nestao dio "anti-SDA" motiva iz 2022. godine, iako je razlika između dva kandidata s najviše glasova na Općim izborima 2026 za poziciju člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda, u odnosu na rezultat iz prethodnog izbornog ciklusa, skoro simbolična.

Ključ pobjede svakako jeste širi politički front, a ne samo lična popularnost kandidata. Koalicija 14 političkih subjekata omogućila je Bećiroviću da objedini različite stranačke baze. Opozicioni blok je 2022. godine imao jasniji "zajednički cilj", što je bila smjena SDA, no četiri godine kasnije taj mobilizacijski efekat je slabiji, jer se SDA ne može izdvojiti kao jedina dominantna meta političkog nezadovoljstva, budući da se ono prelilo na stranke koje su činile vlast u proteklom mandatnom periodu.

Zbog toga je ovogodišnji rezultat zanimljiviji kao test stvarne podrške Bećiroviću.

Pitanje je koliko je Bećirovićev rezultat posljedica uspješnosti njegovog mandata, a koliko discipline koalicije. Ako su stranke "Ujedinjenih za državu" uspjele koncentrirati svoje biračko tijelo oko jednog kandidata, pobjeda pokazuje da fragmentirana stranačka scena može biti nadomještena predizbornim udruživanjem.

Najvažnija poruka izbora tako nije samo ko je pobijedio, nego ko nije uspio mobilizirati dovoljno birača. Razliku od 118.093 glasa treba analizirati i kroz rezultate njegovih protukandidata: da li je Bećirović osvojio manje jer su njegovi birači ostali kod kuće, ili zato što je konkurencija preuzela dio njegovog biračkog tijela? Ili zato što se birači nisu mogli odlučiti između, u njihovoj percepciji, kandidata jednakih vrijednosti?

Novi-stari član Predsjedništva

Bećirović je 2022. pobijedio SDA, a 2026. godine je morao dokazati da može pobijediti i bez glasova koji su tada bili prvenstveno protiv te stranke. Novi-stari član Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda imao je četiri godine vremena da se jednako dobro pozicionira kao što je to bio slučaj 2022. godine. Umjesto toga, predsjednik SDA i Bećirovićev protukandidat Bakir Izetbegović, koji protekli mandatni period nije obnašao funkciju u vlasti, dobio je samo 23.000 glasova manje.

Predsjednik Stranke za BiH (SBiH), Semir Efendić, dobio je 142.480 glasova, i to s pozicije općinskog načelnika koji je godinama gradio biračku bazu, naspram Bećirovićeve mnogo vidljivije funkcije.

Šta to govori o Bećirovićevoj poziciji, njegovom ličnom uspjehu te koliko je uspio, bez obzira na pobjedu i obnovu mandata u državnom Predsjedništvu, procijenite sami.