Danas je praznik ljubavi i praštanja: Sretan Uskrs!

Katolici u cijelom svijetu danas slave Uskrs, najveći i najstariji kršćanski praznik koji se slavi u spomen na Kristovo uskrsnuće, njegovu pobjedu nad smrću i nad grijehom.

Noć uoči uskrsne nedjelje slavi se vazmeno bdijenje, a mnogi smatraju kako je to najbogatiji liturgijski obred u Crkvi.

U zapadnom kršćanstvu priprema za Uskrs je korizma. Ona traje četrdeset dana i obilježena je mirovanjem, tišinom, kajanjem, postom i razmišljanjem i Kristovu životu, poglavito o muci i smrti na križu. Sedmica prije Uskrsa naziva se Velikom sedmicom. On je vrhunac korizme, a započinje Cvjetnicom, nedjeljom muke Gospodnje, kada se slavi Isusov ulazak u Jeruzalem. Tada se u crkvu nose grančice na balagoslov/posvetu.

Tokom cijele korizme naročito je intenzivirana pobožnost Križnoga puta koja se održava svakoga petka u večernjim satima, a u mnogim mjestima Križni put se u velikoj procesiji održava upravo na Veliki petak.

Centralni je dan Velike sedmice Veliki petak, dan na koji je Isus umro na križu. Veliki petak je kršćanski spomendan Isusove muke i smrti. Na Veliki petak, ne slavi se euharistijsko (misno) slavlje. Oltar je bez križa, svijećnjaka, cvijeća i oltarnika, da se simbolizira Isusova muka i smrt, a vjernici se u crkvi okupljaju razmišljajući o Isusovoj muci. Post je obavezan na Veliki petak, za sve osobe od 18 do 60 godina. Ne jede se meso toplokrvnih životinja niti mesne prerađevine, a dopušten je jedan cjeloviti obrok.

Sam dan Uskrsa posebno je svečan i u porodicama je obilježen bogatim trpezama, obavezno obojenim kuhanim jajima, što je posebna radost za mlade kada se natječe čije je jaje čvršće u običaju "tucanja" kuhanim kokošjim jajima. U nekim mjestima organizira se i pravo natjecanje odraslih u ovoj disciplini.

Nažalost, i ove godine se Uskrs zbog pandemije obilježava na drugačiji način, pa tako izostaje prisustvo uskrsnim bogosluženjima u crkvama, a okupljanja porodice oko praznične trpeze koja je svojstvena ovom prazniku se ograničavaju na najužu porodicu u skladu sa poduzetim mjerama protiv širenja koronavirusa.

Blagdan Uskrs se ne slavi svake godine u isto vrijeme. Katolička crkva slavi Uskrs u prvu nedjelju nakon prvog proljetnog punog mjeseca (uštap). Budući da prvi proljetni uštap može biti između 22. marta i 25. aprila, to znači da blagdan Uskrsa može biti samo unutar tog vremena.

Porijeklo Uskrsa je u židovskom blagdanu Pashe pa su u katoličkoj liturgiji prisutni mnogi biblijski tekstovi koji podsjećaju na izlazak izabranoga naroda iz egipatskoga sužanjstva i prelazak preko Crvenoga mora.

Redakcija portala Radiosarajevo.ba svim vjernicima katoličke vjeroispovijesti želi sretan i blagoslovljen Uskrs!