Dan bijelih traka obilježen i u Tuzli

Prije dvadeset šest godina  u Prijedoru je nakon naredbe tadašnje vlasti bosanskih Srba, nesrpsko stanovništvo moralo obilježiti svoje kuće bijelim zastavama ili čaršafima, te prilikom izlaska iz domova staviti bijele trake oko rukava, a potom su ubijani, protjerivani i odvođeni u logore.

Aktivisti su danas u Tuzli oko ruke nosili i dijelili bijele trake u znak suosjećanja i sjećanja na progon.

Poručili su da su bijele trake znak trajne borbe protiv fašizma i diskriminacije na osnovu drugačijeg identiteta te poricanja zločina.

Predstavnica Omladinskog pokreta Revolt i Građanske inicijative "Jer me se tiče" Elmira Begić rekla je novinarima da je obilježavanje nesrpskog stanovništva bijelim trakama bio prvi fašistički izraz nakon 1945. godine, kada su ne koristili slični načini obilježavanja drugog i drugačijeg.

"Danas noseći bijelu traku šaljemo poruku borbe protiv segregacije i diskriminacije žrtava rata u BiH, ali i solidarnosti s porodicama žrtava, posebno sa porodicama 102 ubijene djece u Prijedoru, od kojih je najmlađe imalo 17 mjeseci", poručila je Begić.

Smatra da fašistička politika koja je zaživjela devedesetih godina prošlog stoljeća živi i danas, jer se roditeljima ubijene djece brani da svojoj djeci podignu spomenik, a s druge strane politici na tom području je prihvatljivo da nagrade Grada Prijedora budu dodjeljivane osuđivanim ratnim zločincima.

Aktivisti spomenutih udruženja pridružili su se obilježavanju Dana bijelih traka, koji se obilježava u mnogim gradovima BiH.