Da li je BiH nova tranzitna zemlja za migrante?

Nakon zvaničnog zatvaranja balkanske rute kojom su migranti s Bliskog istoka pokušavali doći do nekih zemalja Zapadne Evrope sve više je onih koji iz ratom zahvaćenih zemalja, ali i zemalja pogođenih ekonomskom krizom spas pokušavaju pronaći preko Bosne i Hercegovine, javlja Anadolu Agency (AA).

Prema podacima Granične policije BiH, samo od početka ove godine u pokušaju prelaska državne granice uhvaćeno je više od 30 ilegalnih migranata. 

"U januaru 2017. godine u dva slučaja otkriveno je pet državljana Sirije i po dva državljana Afganistana i Iraka. U februaru 2017. godine u devet slučajeva u ilegalnom prelasku državne granice otkriveno je 13 državljana Pakistana, pet Afganistana, tri Sirije, dva Alžira i po jedan državljanin Iraka, Irana i Palestine. Također, otkrivena je jedna osoba bez državljanstva, te četiri s područja R. Kosovo", istakli su iz Granične policije BiH za AA. 

Najveći broj slučajeva otkrivenih ilegalnih migranata u 2017. je na području u zoni odgovornosti Jedinice granične policije Trebinje, tri JGP Bijeljina i jedan JGP Višegrad.

"Posljednji evidentirani slučajevi u februaru 2017. godine ukazuju na to da migranti iz zemalja visokog migracionog rizika u pojedinačnim slučajevima i u manjim grupama nastoje koristiti teritoriju BiH kao tranzitno područje na putu prema zemljama EU", poručili su iz Granične policije BiH. 

U ilegalnom prelasku državne granice u 2016. godine otkriveno je 218 osoba što je povećanje za 39 ili 21,79 posto u odnosu na 2015. kada je evidentirano 179 osoba. Kako su naveli iz GP-a, prilikom ilegalnog ulaska otkrivena je 141 osoba, a izlaska 77. Na graničnim prijelazima otkriveno je 45 osoba (na ulazu 17 i na izlazu 28), a van graničnog prelaza 173 osobe (na ulazu 124 i izlazu 49). 

"Osobe otkrivene u ilegalnom prelasku državne granice imale su državljanstva 20 zemalja. Najveći je broj državljana BiH (52), a među državljanima susjednih zemalja otkriveno je: Srbije 19, Hrvatske 16 i Crne Gore šest. U ilegalnom prelasku otkriveni su i državljani: Turske 25, Belgije i s područja R. Kosovo po 16, Italije devet, Pakistana i Šri Lanke po osam, Albanije i Sirije po sedam, Kolumbije pet, Indije četiri, Holandije tri; Irana, Njemačke, Kube, Maroka i Francuske po dva; Slovenije, Palestinske Samouprave, Libanona, Iraka, Jordana, Irske i Azerbejdžana po jedna osoba", naglasili su iz Granične policije BiH za AA.

Prema njihovim navodima, statistički pokazatelji ukazuju na smanjen migracijski priliv u susjednim zemljama. Operativna saznanja, obavještajni podaci i izvještaji EUROPOL-a, IOM-a, FRONTEX-a i dr. relevatnih međunarodnih organa ukazuju na to da Bosna i Hercegovina trenutno nije izložena masovnom migracionom pritisku.

"Međutim, aktuelna situacija u zemljama regije, posebno u Republici Srbiji i Makedoniji, gdje duže vrijeme boravi veći broj migranata, ukazuje na moguće aktivnosti migranata i pronalaska alternativnih ruta kretanja prema zemljama EU, koje mogu uključivati i tranzit preko teritorije BiH", istakli su iz GP-a.

U skladu s potpisanim sporazumima, osobe se vraćaju u zemlje iz kojih su ilegalno ušle u BiH. U nekim slučajevima provode se procedure osiguravanja međunarodne zaštite. 

Kontaktirali smo i Službu za poslove sa strancima odakle smo dobili izjavu da je ova Služba nastavila u 2016. godine s posebnom pažnjom pratiti migrantsku krizu tokom koje se Evropska Unija suočila s masovnim prilivom ilegalnih migranata.

"Iako BiH nije zahvaćena ovim talasom, a imajući u vidu usložnjavanje odnosa unutar EU u smislu iznalaska jedinstvenog odgovora na ovaj humanitarni i bezbjedonosni izazov, izvršena je procjena mogućnosti refleksije ove krize na BiH kao i odgovora Službe na pripadajuće prijetnje", saopćili su iz Službe za poslove sa strancima.

Govoreći o aktivnostima sprovedenim u 2016. godini, naveli su da je, u vezi sa naprijed navedenim, Služba planski sprovodila operativne aktivnosti na otkrivanju i sprečavanju svih vidova neregularnih migracija što je rezultiralo izricanjem 449 mjera protjerivanja stranim državljanima.

"Navedene mjre su u najvećoj mjeri izricane državljanima Turske, Srbije, Albanije, građanima Kosova i drugih prema prikazanom dijagramu. Ako posmatramo pravne osnove na temelju kojih su izrečene mjere protjerivanja, najčešće otkazivani stranim državljanima zbog nezakonitog ulaska u BiH, boravka nakon isteka roka važenja vize ili dozvole boravka ili nakon isteka važenja bezviznog boravka, ili ako mu je zahtjev za odobrenje boravka odbijen, a nije napustio BiH u roku određenom za dobrovoljno napuštanj, prihvaćen po osnovu međunarodnog sporazuma o saradnji u predaji i prihvatu lica čiji je boravak nezakonit, a nema odobren boravak u BiH, itd", naglasili su za AA iz Službe za poslove sa strancima. 

U ovoj godini, prema njihovim riječima, nisu zabilježeni intenzivirani pokušaji ilegalnih ulazaka stranih državljana u našu zemlju, te mogu reći da se radi o sporadičnim slučajevima.

"Navedeni stranci su procesuirani od strane Službe za poslove sa strancima, te je istima izrečena mjera protjerivanja sa zabranom ulaska i boravka na teritoriju BiH", poručili su. 

Nakon što se otkrije nezakonit ulazak stranaca u BiH, Službu za poslove sa strancima poduzima mjere i radnje iz svoje nadležnosti, odnosno, donosi mu se mjera protjerivanja sa zabranom ulaska do 5 godina, stavlja se pod nadzor Imigracionog centra, do udaljenja u matičnu zemlju ili u zemlju iz koje je došao.

Služba za poslove sa strancima poduzima mjere udaljenja lica koje je ilegalno ušlo u BiH. Stranac se može vratiti u zemlju porijekla ili, u skladu s odredbama Sporazuma o readmisiji, u zemlju iz koje je ušao.