CCI: Kantonalne vlade i skupštine veoma malo radile

Fena
Predstavnici CCI-a danas su u Sarajevu predstavili rezultate Analize rada kantonalnih vlada i skupština, koji su pokazali „prilično nizak intenzitet rada od januara do septembra“, što se reflektiralo na manji broj usvojenih zakona.

Nijedna kantonalna vlada nije u potpunosti realizirala svoj devetomjesečni plan aktivnosti. Oko 75 posto planiranog utvrdile su vlade Tuzlanskog, Zeničkodobojskog, Zapadnohercegovačkog i Kantona Sarajevo, više od 50 posto vlade Unsko-sanskog, Posavskog, Bosanskopodrinjskog i Hercegovačkoneretvanskog kantona.

Vlada Srednjobosanskog kantona realizirala je tek četvrtinu, a Vlada Kantona 10 samo 16 posto planiranog za realizaciju od januara do septembra.

"Jedino je Vlada USK, održavši 40 sjednica u prvih devet mjeseci ove godine, imala intenzitet rada iznad jedne redovne sjednice sedmično u prosjeku. Najmanje sjednica održala je Vlada HNK-a, tek dvije mjesečno u prosjeku", kazala je koordinatorica za medije CCI-a Ana Lučić.

Po produktivnosti rada s više od 1.000 razmotrenih mjera, izdvajaju se vlade Kantona Sarajevo, Srednjobosanskog kantona i Bosanskopodrinjskog kantona, dok je svega 211 razmotrenih mjera imala Vlada Zapadnohercegovačkog kantona.

Od ukupno razmotrenih mjera 60 posto se odnosi na različite odluke, rješenja, saglasnosti i zaključke. Procenat udjela posebno značajnih mjera, kojima se utiče na kvalitet građana je mnogo manji. Na zakone otpada manje od dva posto od ukupne mase razmatranog, a na strategije tek pola promila 0,05 posto.

"Ukupno je utvrđeno 118 zakona, od čega su 64 novi tzv. temeljni zakoni, a ostalo su izmjene i dopune već postojećih zakonskih akata. Najviše zakona utvrdile su vlade KS (22), USK (19) i Tuzlanskog kantona (18), a najmanje vlade Posavskog kantona (6) i SBK (3)", istakao je konsultant za monitoring CCI-a Alen Čular.

Posmatrajući pojedinačno po produktivnosti se izdvajaju skupštine Unsko-sanskog kantona i Kantona Sarajevo s više od 150 razmotrenih mjera, dok je najmanje mjera, svega 28, razmotrila Skupština Hercegovačko-neretvanskog kantona. Sa 101 realiziranom mjerom Skupština Bosansko-podrinjskog kantona ostvarila je svoj najbolji rezultat do sada.

Osim navedenog Analiza je pokazala da se u kontinuitetu samo u dva kantona BPK i KS za plate i naknade troškova izdvaja manje od 50 posto budžeta. U ostalih osam kantona u ovu svrhu se uzdvaja više nego za sve ostale troškove zajedno.

Pri tome je interesantno da BPK-a za plate izdvaja 40 posto budžeta iako ima budžet od svega 40 miliona KM, koliko ima i Posavski kanton, koji međutim za plate izdvaja 52 posto budžeta.

"Iz uporednih podataka o broju zaposlenih i nezaposlenih po kantonima vidimo da su u najboljoj situaciji u ovom kontekstu BPK-a i KS u kojima na jednog nezaposlenog dolaze dva zaposlena. U najgoroj poziciji je USK u kojem je broj nezaposlenih za četvrtinu veći od broja zaposlenih te TK s nominalno najvećim brojem nezaposlenih od svih kantona. Najveća prosječna plata najveća je u KS - 1.059 KM, a najmanja u SBK - 715 KM", rekao je konsultant za monitoring CCI-a Mersad Avdić.

Predstavnici CCI-a kao jednu od predloženih preporuka vladama i skupštinama istakli su da se treba ograničiti dužina trajanja procesa usvajanja zakona na šest mjeseci, nakon čega bi se zakon trebao automatski povući iz procedure.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak