Budimac o pobjedi Erdogana: Moguć je veći angažman Turske u BiH i na Balkanu

Razgovarao: Faruk Vele

Budimac je ovdašnjoj javnosti poznat po analizama kojeg piše za magazin "Stav".

Radiosarajevo.ba: Kako komentirate rezultate izbora u Turskoj? Suprotno ocjenama o mogućoj neizvjesnosti, rezultat je bio uvjerljivo u korist predsjednika Erdogana i AK partije, pa neće biti drugog kruga. Koliko je ovo bilo teško iskustvo za predsjednika Erdogana?

"Zapravo veliko iznenađenje bi bilo da su rezultati drugačiji. Još jednom se pokazalo da “virtuelna” odnosno medijska stvarnost, pogotovo ona koja se gradi van Turske, nema puno veze sa činjenicama na terenu. Predviđanje izbornog neuspjeha predsjednika Erdogana je konstanta koju međunarodni mediji guraju tokom svake predizborne kampanje još od 2002. godine. Eksperti koji jako malo (ili ništa) znaju o turskom društvu, na žalost, imaju jako prisustvo u medijima i otud percepcija “iznenađenja”.

 Naravno, osvojiti preko 50 posto glasova pri izlaznosti od preko 87 posto u zemlji sa 81 milionom stanovnika nije lako. Međutim, to daje jak mandat predsjedniku i zato je takav sistem i uspostavljen. Hoću reći, ništa manje demokratski ne bi bilo ni da je obična relativna većina uslov za izbor predsjednika, ali tada je mandat znatno slabiji".

Radiosarajevo.ba:U kojem pravcu će ići Turska u budućnosti? Što su  Vaša predviđanja?

"Narod se izjasnio za politiku kontinuiteta, što u velikoj mjeri upravo znači stabilnost u vrlo nestabilnom okruženju i prosperitet.  U svakom slučaju odbio je restauraciju sistema, koja je bila praktično jedina ponuda opozicije.

Borba protiv terorizma, počevši od one protiv tzv. Radničke partije Kurdistana (PKK), preko ultraljevičarskog i terorizma tzv. Islamske države, pa sve do terorističke organizacije Fetulahdžija (FETÖ), koju je opozicija totalno ignorisala, se sigurno pokazala kao bitan faktor na ovim izborima, a to takođe, može da se gleda kroz prizmu želje za stabilnošću.

Nastavak, započinjanje i završavanje velikih infrastrukturnih projekata, poput trećeg istanbulskog aerodroma, kanala Istanbul, mosta preko Dardanela, kao i sve veća uloga u distribuciji energenata (TANAP, koji je završen i Turski tok na kome se radi) djeluje obećavajuće glede prosperiteta. Nastavak na razvoju domaćih tehnologija (vojna industrija je postigla naročite uspjehe u posljednjih nekoliko godina), razvoj domaćeg automobila takođe ide u tom pravcu.

Podsjećanja radi opozicija je obećavala da od većine navedenog potpuno odustane, iz biračima (očigledno) nejasnih razloga".

Radiosarajevo.ba: Šta Balkan i Bosna i Hercegovina moguć očekivati nakon ove Erdoganove pobjede i hoće li, kako je sinoć ocijenio profesor Fakulteta političkih nauka u Zagrebu dr. Dejan Jović, doći do većeg angažmana Turske na Zapadnom Balkanu?

"Turska je prije svega zainteresovana za stabilnost u svom neposrednom i daljem okruženju, u koje spada i Zapadni Balkan. U tom smislu Bosna i Hercegovina može očekivati nastavak pune podrške integracionim procesima – EU i NATO, kao i povećanje ekonomske saradnje.

Moguće je da će to dovesti do većeg angažmana, kako predviđa profesor Jović, no moje je mišljenje da će nivo angažmana prije svega zavisiti od dinamike dešavanja na samom Zapadnom Balkanu.

Treba biti oprezan sa idejom da je Zapadni Balkan mjesto gdje se interesi Rusije i Turske neminovno suprotstavljaju. Dok ideja, svakako, nije bez osnova, ne treba ići predaleko i gledati sve kroz tu prizmu".

Radiosarajevo.ba: Šta će biti prioriteti Turske na Balkanu u skorijoj budućnosti?

"Osim stabilnosti i ekonomske saradnje, što je kako kratkoročni tako i dugoročni prioritet, po mom mišljenju jedan od prioriteta će biti ono što je prioritetno i na domaćem planu – borba protiv terorističke organizacije fetulahdžija (FETÖ).

Zapadni Balkan je, pored Njemačke, postao najveće utočište (i uporište) te organizacije. Poslije “problematične” isporuke pripadnika FETÖ-a sa Kosova ne treba sumnjati da će ta borba biti značajan faktor turske spoljne politike.

Neshvaćanje i umanjivanje traume kroz koju je prošlo tursko društvo tokom pokušaja puča 15. jula 2016. godine, kao i negiranje i/ili umanjivanje uloge FETÖ-a je bitan dio nerazumijevanja ili odsustva želje da se Turska razumije".