Borba za spas rijeka ne poznaje granice: Aktivisti iz BiH u posjeti čuvarima rijeka u Srbiji

Hrabre žene Kruščice i predstavnici Fondacije Atelje za društvene promjene, članice Koalicije za zaštitu rijeka Bosne i Hercegovine, posjetili su danas selo Dadince u Srbiji i pružili podršku mještanima koji već 60 dana na barikadama životima brane rijeku, sprječavajući izgradnju treće male derivacione hidroelektrane na Rupskoj rijeci iz koje se pijaćom vodom snabdijeva 15.000 ljudi.

Slučaj Hrabrih žena Kruščice kod Viteza, koje su 505 dana i noći dežurale na obali rijeke Kruščice i uspjele onemogućiti izgradnju mHE "Kruščica 1" i mHE "Kruščica 2", postao je svojevrsni simbol borbe protiv izgradnje ovih štetnih energetskih objekata u Bosni i Hercegovini i regionu. Njihova inspirativna priča više je od borbe za spas jedne rijeke, to je borba za pravdu i dostojanstvo običnog čovjeka, a protiv sistema u kojem bogati pojedinci privatizuju i uzurpiraju zajednička javna dobra.

Amela Zukan, predsjednica Ekološkog društva "Bistro – Hrabre žene Kruščice", ističe da je ovo zajednička borba za budućnost naše djece.

"Našu rijeku Kruščicu smo čuvale 505 dana, dan i noć, i po suncu, i po kiši i po snijegu, ne gledajući je li radni ili neradni dan. Specijalne policijske snage su nas pretukle, ali nismo odustale. I sve bismo opet. Zaustavile smo male hidroelektrane i na korak smo do konačne pobjede. Voda je život, borimo se za svu našu djecu i zajedničku budućnost i ovdje smo jer nas rijeke spajaju i udružuju u našoj solidarnoj borbi", rekla je ona.

Ova podrška ekološkim saborcima u selu Dadince, čije se stanovništvo izgradnji svih mHE na Rupskoj rijeci glasno, ali neuspješno protivi još od 2014. godine, dio je aktivnosti regionalnog saveza "Odbranimo r(ij)eke Balkana", osnovanog u julu 2021. godine. Nakon početnih ignorisanja građana, prije par sedmica Ministarstvo građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture je pokrenulo postupak preispitivanja građevinske dozvole, za koju postoje jasni dokazi da su u procesu njenog ishodovanja prekršene brojne procedure.

Predstavnica Fondacije ACT Lejla Kusturica poručuje da će nam ostati samo ono što uspijemo "oteti" od političkih elita i korumpiranih investitora.

"Nažalost u cijeloj regiji moramo da 'otimamo' vodu, zemlju, šume i od korumpiranih političara i od pohlepnih investitora. Obični ljudi su prinuđeni da tijelima sprječavaju privatizaciju zajedničkih dobara. Ovo je jedna borba i ljudi imaju šansu samo ako se udruže u komšiluku, u selu, gradu, regiji. Zato smo tu, da iskažemo solidarnost s čuvarima rijeka i pravde u Srbiji i da prenesemo pozdrave od ekoloških aktivista iz cijele Bosne i Hercegovine", kazala je Kustrica.

Predstavnici lokalne inicijative "Bitka za Vlasinu" ističu da se njihova borba nastavlja sve do konačnog cilja, ukidanja dozvola za realizaciju ovog štetnog projekta.

"Kukavičko ponašanje nadležnih u lokalnoj samoupravi nikako nas neće pokolebati da s meštanima Dadinca i svim našim prijateljima iz brojnih udruženja širom zemlje i regiona nastavimo našu zajedničku borbu institucionalnim i svim dozvoljenim vaninstitucionalnim sredstvima kako bi sačuvali Rupsku reku od beskrupuloznih i pohlepnih uzurpatora", istakli su.

"Od silnih ekoloških problema do javnosti teško stiže i vapaj planinskih rijeka, ali mi ih sigurno nećemo zaboraviti! Borimo se institucionalno već godinama, a blokade i protesti su nužna posljedica ćutanja i neodgovornosti tih institucija. Pored odgovornosti pred zakonom, moramo da apelujemo i na odgovornost pred narodom koji na svojoj koži osjeća bezočno gaženje javnih dobara privatnim interesom, za šta su male hidroelektrane klasičan primjer", kazala je Iva Marković, članica inicijative Pravo na vodu.

Borba za spas Kruščice u završnoj je fazi, dok je u Federaciji Bosne i Hercegovine, zahvaljujući upravo pokretu Hrabrih žena Kruščica i ostalih čuvara i čuvarica rijeka širom države, u julu 2022. godine usvojen historijski zakon o zabrani planiranja i izgradnje novih mHE na cijeloj teritoriji FBiH. Ovaj "narodski zakon" kruna je višegodišnjih borbi za spas bosanskohercegovačkih rijeka koje su naši ljudi vodili na terenu, stajući ispred bagera, pokrećući procese na sudovima i u medijima. Riječna zajednica ulaže napore kako bi došlo do usvajanja sličnog zakonskog rješenja i u bh. entitetu Republici Srpskoj.

Aktivisti s Rupske reke su uputili apel Ministarstvu da ubrza proceduru poništavanja nezakonito izdate građevinske dozvole, a na tužilaštvo da hitno procesuira krivične i prekršajne prijave protiv nadležnih za ovaj ekološki zločin.

Trendovi u vezi izgradnje mHE, nažalost, još uvijek su prisutni širom Balkana. U cijevima je već nestalo stotine kilometara naših rijeka. Napominjemo da je u izgrađeno, u izgradnji i planirano oko 3.000 malih hidroelektrana u regiji, dok već izgrađene proizvode tek 2-3 posto od ukupno proizvedene  električne energije na godišnjem nivou.

Ujedinjeni u borbi za zajednička borba!