Borba protiv trgovine ljudima ostaje i dalje u vrhu prioriteta OSCE-ove misije u BiH

Sudovi u Bosni i Hercegovini su u periodu 2009-2021. godina, u sklopu 141 predmeta protiv 220 optuženih za trgovinu ljudima i srodna krivična djela, oglasili krivim i osudili 148 optuženih, od kojih je 57 osuđeno na uvjetne, a 91 na zatvorske kazne.

Podaci su to iz Izvještaja OSCE-ove misije u BiH pod nazivom “Postizanje pravde za žrtve trgovine ljudima: Odgovor krivično-pravnog sistema BiH, sa preporukama”, prezentiranog danas u Sarajevu.

Šefica Misije OSCE-a u BiH ambasadorica Kathleen Kavalec istaknula je tim povodom kako borba protiv trgovine ljudima ostaje u vrhu prioriteta ove misije.

Podsjetila je kako se radi o Drugom OSCE-ovom javnom izvještaju, koji se temelji na praćenju slučajeva trgovine ljudima i srodnih predmeta koji su okončani u sklopu bh. pravosuđa.

"Tipična žrtva trgovine ljudima u BiH je građanin, žrtva koja je često mlađa od 18 godina i koja je predmetom seksualnog i radnog iskorištavanja, prisilnog prosjačenja ili prisilnog bavljenja kriminalom", kazala je Kavalec u izjavi za medije.

Istovremeno, potcrtala je OSCE-ovu spremnost da pruži pomoć vlastima u BiH u izgradnji kapaciteta za što efikasniji odgovor u oblasti borbe protiv trgovine ljudima.

"Nadamo se da će informacije koje OSCE-ov izvještaj nudi pomoći vlastima da bolje usmjere svoje političke i aktivnosti na provođenju zakona u spomenutoj oblasti kako bi bolje zaštitili bh. građane", kazala je ambasadorica Kavalec.

Pomoćnik ministra sigurnosti BiH i državni koordinator za borbu protiv trgovine ljudima Samir Rizvo kazao je kako potpuni odgovor na fenomen trgovine ljudima, pored niza drugih stvari, zahtijeva i efikasno krivično procesuiranje i sankcioniranje optuženih za trgovinu ljudima.

U osvrtu na stanje u toj oblasti, Rizvo navodi kako je potrebno kontinuirano pratiti, istraživati i analizirati odgovor krivičnog pravosuđa u oblasti borbe protiv trgovine ljudima.

Pomoćnik ministra sigurnosti BiH iskazao je zahvalnost OSCE-u, podsjećajući kako njegova misija u BiH dugi niz godina podržava bh. institucije u borbi protiv trgovine ljudima, na konkretan način kakav predstavlja i prezentirani izvještaj s odgovarajućim preporukama.

"Uvjeren sam da će naše pravosudne institucije iz ovog izvještaja izvući ono što je korisno i potrebno te nastojati ispuniti sve preporuke, sadržane u izvještaju", konstatirao je Rizvo.

OSCE-ov službenik koji se bavi pitanjima borbe protiv trgovine ljudima Boris Topić ocijenio kako je BiH učinila mnogo na unapređenju odgovora krivično-pravnog sistema na pojavu trgovine ljudima, uključujući i legislativu na svim nivoima.

"Međutim, Izvještaj je pokazao da se radnje koje bi se mogle kvalifikovati kao trgovina ljudima, kvalifikuju kao neko drugo krivično djelo, za koje je zaprijećena manja krivična sankcija", kazao je Topić, navodeći kako je sve rezultiralo blagom kaznenom politikom o čemu, između ostalog, svjedoči i veliki broj uvjetnih osuda.

OSCE-ov izvještaj se nakon pregleda relevantnih međunarodnih standarda i domaćeg pravnog okvira za borbu protiv trgovine ljudima, fokusira na kapacitete bh. krivično-pravnog sistema da efikasno procesuira trgovinu ljudima i adekvatno sankcionira sve one koji su za nju odgovorni.

Kako se u Izvještaju navodi, trgovina ljudima u BiH drastično se povećala sredinom i krajem devedesetih godina prošlog stoljeća, kada su organizirani lanci trgovine ljudima u svrhu seksualne eksploatacije u zemlju doveli hiljade žena iz istočne Evrope.

Tokom posljednje dvije decenije kontekst se promijenio i danas je tipična žrtva trgovine ljudima iz BiH, nerijetko, mlađa od osamnaest godina, podvrgnuta seksualnoj i radnoj eksploataciji, prisilnom prosjačenju ili prisilnom vršenju krivičnih djela.

Bosna i Hercegovina je, kako se u Izvještaju ističe, usvojila niz mjera u svrhu ispunjavanja međunarodnih obaveza u vezi s borbom protiv trgovine ljudima, uključujući kriminalizaciju trgovine ljudima u sva četiri krivična zakona, uspostavljanje Udarne grupe za borbu protiv trgovine ljudima radi koordinacije napora u provođenju zakona na cijelom teritoriju BiH, te usvajanje zakonâ i propisa kojima je cilj zaštita svjedoka u krivičnom postupku.

Međutim, usprkos ovim naporima, u OSCE-ovom izvještaju identificirano je nekoliko ključnih problema u vezi sa krivičnom istragom i procesuiranjem djela povezanih sa trgovinom ljudima, uključujući i kvalifikaciju takvih krivičnih djela, što često rezultira krivičnim gonjenjem počinitelja za manje teška krivična djela.

Druga pitanja koja izazivaju zabrinutost su propusti da se predmeti pravovremeno procesuiraju i da se na efikasan način istraže sve okolnosti slučaja, da se oduzme imovinska korist pribavljena krivičnim djelom i da se procesuiraju pravna lica i korisnici usluga koje pružaju žrtve.

Analiza kaznene politike u predmetima povezanim sa trgovinom ljudima otkriva da sankcije koje se izriču u ovim predmetima rijetko odražavaju težinu samih krivičnih djela.

Osim blage kaznene politike, krivično-pravni sistem u BiH ima tendenciju da žrtve tretira kao izvor informacija, a ne kao osobe čija su prava prekršena i koje imaju pravo na efikasnu pravnu zaštitu, jedan je od nalaza prezentiranog izvještaja.

U Izvještaju se nadalje upozorava da su u nekim predmetima predstavnici pravosudnih institucija prema žrtvama postupali na način koji je pridonio njihovoj ponovnoj traumatizaciji.

Konačno, u Izvještaju se zaključuje da, usprkos mogućnosti ostvarivanja imovinskopravnog zahjeva u krivičnom postupku, čak i uspješno krivično gonjenje rijetko rezultira dosuđivanjem takvog zahtjeva žrtvi.

Na kraju ovog Izvještaja daje se nekoliko konkretnih preporuka različitim ključnim akterima radi unapređenja odgovora pravosudnog sistema na trgovinu ljudima u BiH, a što, između ostalog, podrazumjeva reviziju krivičnog zakonodavstva na svim nivoima radi jačanja položaja žrtava trgovine ljudima u krivičnim postupcima i smanjenja mogućnosti kvalifikovanja krivičnog djela trgovine ljudima kao manje teškog djela.

Preporukama se sugerira postupanje prema žrtvama s potrebnim dostojanstvom i poštovanjem, te unapređenje postojećih mehanizama za koordinaciju i konsultaciju, kako bi se osigurala primjena pristupa usmjerenog na žrtvu u svim fazama postupka u predmetima trgovine ljudima, kao i razmatranje svih otežavajućih okolnosti prije ocjene olakšavajućih okolnosti u predmetima trgovine ljudima.

Istovremeno, preporukama se insistira na osnaživanju žrtava u smislu korištenja prava na ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva za naknadu štete od počinitelja.

Namjera Misije OSCE-a je, kako je rečeno, da izvještajem i preporukama pomogne tužiocima i sudijama, kao i agencijama za provođenje zakona, zakonodavcima i kreatorima politikâ, te ostalim relevantnim domaćim i međunarodnim akterima u njihovim naporima na planu borbe protiv trgovine ljudima u BiH.