'Bitno je da vjernici ne nanose zlo drugima'

U svom prvom  intervjuu koji je dao za BHT novi reisu-l-ulema Husein ef. Kavazović govorio je o stanju bh. muslimana danas, islamofobiji, nehumanosti bh. društva u procesu traženja nestalih, odnosu države i vjerskim zajednicama, popisu stanovništva i drugom.

Husein ef. Kavazović i zvanično novi reisu-l-ulema

Govoreći o odnosu države i Islamske zajednice (IZ) Kavazović je rekao da se trenutno čini da vjerske zajednice mogu biti donekle zadovoljne tim statusom, koji nije idealan i treba ga dorađivati. Po njegovim riječima, treba nastojati da određena pitanja koja su još otvorena kad je riječ o vjerskim zajednicama, pa i IZ u BiH definiraju kao što je povrat imovine vjerskim zajednicama.

„To je teško i osjetljivo pitanje, ali smatramo da se trebamo pokrenuti sa mrtve tačke i pokušati to pitanje riješiti, a mogući su modeli kako se to rješava u svijetu“, kazao je Kavazović.

On je govorio i o tome kako bi se trebao definirati utjecaj vjerskih zajednica i crkava na zbivanja u BiH s obzirom da postoje brojni prigovori kako se vjerski poglavari previše bave dnevnom politikom.

Vjerski poglavari, kako je kazao Kavazović, nisu zastupljeni u državnim organima, niti u vladama i sudovima, ali djeluju u bh. društvu. Oni imaju određene ideje koje zastupaju smatrajući da su vrijedne. Nekada te ideje, kako je dodao, ne padnu na plodno tlo, ali neke od njih se prihvataju i to možda ponekad izgleda kao da se vjerski službenici miješaju.

„Smatramo da imamo šta kazati o porodici, obrazovanju, socijalno ugroženim kategorijama, ljudskim pravima i ako je to prostor koji nam se želi uzurpirati, onda se naravno i borimo da se tu zadržimo i da govorimo. Naša je misija da ukazujemo na probleme u društvu i ne smatramo da se time mješamo“, dodao je Kavazović.

O popisu stanovništva

Govoreći o aktuelnom pitanju popisa stanovništva, Kavazović je istakao da je stav IZ da se treba odazvati na popis, da se Bošnjaci trebaju izjasniti kao Bošnjaci, zatim da se trebaju izjasniti da govore bosanskim jezikom i da su islamske vjeroispovjesti.

„Smatramo da je naše pravo da kažemo šta mislimo, a svako će se opredjeliti i imati tu slobodu, a na nama je da apeliramo i utičemo koliko možemo“, dodao je Kavazović.

Razlozi za narastanje islamofobije mogu se tražiti i u pogrešnim ponašanjima onih koji se pozivaju na islam i na uslovno rečeno Božje pravo. Na pitanje šta IZ može u tom smislu uraditi i da li je dovoljno agresivna u smislu pojašnjavanja pravila po kojima muslimani treba da žive s obzirom da imamo različta tumačenja koja unose smutnju među vjernike u BiH, Kavazović je odgovorio da su različite interpretacije islama prisutne u BiH i najvjerovatnije će tako biti i u budućnosti.

„Ono što je jako bitno i osnovno jeste da vjernici svojim ponašanjem ne nanose zlo drugima. Smatramo da je poštivanje tuđeg ubjeđenja, načina ispoljavanja vjere, njeno manifestiranje ne treba da bude na neki način smetnja onome drugom“, napomenuo je Kavazović.

Istaknuo je da će se zalagati za unaprijeđivanje sistema obrazovanja i razvoja nauke, zalažući se za neograničenu razmjenu ideja.