BiH rekorder Europe sa 150 političkih partija, lakše ih osnovati nego firmu

U praktičnom smislu gledano to znači da na svakih 23.500 stanovnika u BiH dođe jedna politička partija.

"Tačan broj političkih partija i ne znamo, jer se one prijavljuju kod nadležnih pravosudnih organa, a ne u CIK-u. Ipak, naše procjene govore da ih postoji oko 150, ali tačan broj znat ćemo do 31. marta 2017. godine, do kada je rok da sve partije registrirane u 2017. godini i ranije predaju finansijske izvještaje. Ipak, ni tada nećemo moći znati koliko je partija registrirano ove godine, nego ćemo to znati tek ako se registriraju na izborima, odnosno naredne godine kada predaju finansijske izvještaje", istaknula je za Radiosarajevo.ba glasnogovornica CIK-a BiH Maksida Pirić.

Lakše osnovati partiju nego firmu

Kako je ranije pojašnjavano, u BiH je lakše osnovati političku partiju nego, naprimjer, firmu ili nevladinu organizaciju, te ne čudi da se od jednopartijskog sistema došlo do gotovo 150 stranaka.

Taj broj vjerovatno je još i veći jer svakodnevno vidimo nove partije koje se registriraju, a posljednja od njih jeste stranka premijera Kantona Sarajevo Elmedina Konakovića, koji je nedavno napustio Stranku demokratsku akciju (SDA) i osnovao  partiju Narod i pravda.

"Mislim da je prva greška nizak izborni prag, kojeg bi sa tri trebalo povećati na pet posto, čime bi se iščistio veliki broj političkih partija.  Ovako veliki broj partija ne doprinosi demokratizaciji već, naprotiv, otežava je. Ljudi kada se suoče s tako velikim brojem partija onda se smanjuje njihova volja uopće da sudjeluju u izborima, a i otežava im izbor. To samo nije vezano za izbore, nego za sve ono što je u vezi s politikom", pojasnila nam je politička analitičarka Ivana Marić.

Ona je, ipak, dodala kako je to samo jedan od problema kada je riječ o prevelikom broju političkih partija u BiH, te da tako veliki broj ne doprinosi poboljšanju demokratskih procesa nego ličnim interesima pojedinaca.

"Također, još jedan važan element jesu prevare na izborima, odnosno zloupotreba izbornog procesa gdje se prijavom stranaka dobijaju mjesta u biračkim odborima i mjesta posmatrača koja onda male partije prodaju većim.  Znači, u tome su vidjeli mogućnost zarade, a ne pružanje bilo kakve kvalitete građanima i biračima, odnosno bogaćenje ponude. Mislim da bi se riješio veliki broj toga kada bismo riješili problem izbornog praga, koji je potrebno povećati barem na pet posto", zaključila je Marić.

Za registriranje partije potrebno od 50 do 500 potpisa

Inače, da bi neko registrirao partiju u Federaciji Bosne i Hercegovine potrebno je da ispoštuje sve odredbe zakona iz 1989. godine, odnosno da skupi 50 potpisa za registriranje partije, dok je u entitetu Republika Srpska nedavno donesen novi zakon koji zahtijeva 500 potpisa.

Ipak, to ni u jednom entitetu ne sprečava sve građane BiH željne uključivanja u politiku, koja je postala najunosniji biznis, da registriraju svoje partije. Tako, recimo, samo Banja Luka koja ima oko 200.000 stanovnika posjeduje i 28 političkih partija, odnosno jednu partiju na 4.238 osoba.

"BiH je jedna od vodećih država po broju političkih stranaka i političkih subjekata koji učestvuju na izborima po glavi stanovnika. Na Lokalnim izborima 2016. godine smo imali preko 450 registrovanih političkih subjekata za učešće na izborima tj. na svakih 8.000 stanovnika imali smo jednog registrovanog političkog subjekta.

Prvi razlog je veliki izborni plijen i moć koja je u BiH izmještena iz sistema u ruke stranaka i lidera tih stranaka. Brojevima, taj izborni plijen iznosi preko 13 milijardi KM javnog novca na godišnjem nivou (koliko potroše javni budžeti i vanbudžetski fondovi godišnje, 4 puta toliko za mandat od 4 godine), oko 4.000 pozicija u vlasti koje se biraju direktno što na lokalnim što na opštim izborima, te preko 200.000 pozicija u javnom sektoru koje su većim dijelom stranačke ili predmet korupcije i nepotizma čiji su generator vlasti u BiH",  istaknuo je Dario Jovanović, direktor Koalicije Pod lupom, koja se bavi posmatranjem i unapređenjem izbornog procesa u BiH.

Također, i on se slaže da je jedan od razloga manipulacija izbornim procesom i izborne prevare,  te da pojedine političke partije prodaju mjesta u biračkim odborima za 50 KM na dan, po osobi, što opet finansiraju građani BiH.

"Treći razlog je nepostojanje jedinstvenih kriterija registracije i jedinstvenog registra političkih stranaka. Imamo različite zakone, uslove i kriterije registracije stranaka u BiH u entitetima i distriktu. Ne postoji ni registar političkih stranaka tako da mi do izbora zapravo niti ne znamo stvaran broj političkih stranaka koje su aktivne u BiH niti se one neaktivne pravovremeno gase.

Dodatno, a što uveliko doprinosi velikom broju političkih stranaka u BiH, mi imamo fragmentaciju a ne polarizaciju političkih stranaka u BiH. Tako da se svakodnevno osnivaju nove stranke iz već postojećih stranaka, iako među njima ideološki postoje male razlike i zastupaju sličnu ili istu politiku, a što nije nužno dobro jer kvantitet ne znači kvalitet", dodao je Jovanović.

Sveukupno gledano, sigurno je da nas očekuje jedna veoma zanimljiva predizborna borba, odnosno izborna godina, u kojoj ćemo gledati nadmetanje ogromnog broja političkih partija i kandidata, te nezavisnih subjekata, zbog čega bi ovogodišnji Opći izbori mogli biti rekordni.

U nastavku pogledajte i infografiku portala Radiosarajevo.ba na kojoj je pojašnjeno finansiranje političkih partija, odnosno odakle političkim partijama u BiH velike svote novca.