BiH 2025: EU, novi rat ili disolucija zemlje?
Bosna i Hercegovina 2025: Scenariji budućeg razvoja
događaja, naslov je danas promovisane publikacije u Sarajevu kojom je 20-člani tim,
okupljen u organizaciji Fondacije Friedrich-Ebert-Stiftung (FES), ponudio pet
različitih pogleda na budućnost koja bi do 2025. mogla zadesiti bh. građane.
U timu za izradu scenarija bili su Muharem Bazdulj, Duška Jurišić, Svetlana Cenić, Amer Kapetanović, Aleksandra Martinović, Lejla Čaušević-Sućeska, Srđan Mazalica, Jasminka Džumhur, Predrag Nikolić, Enes Osmančević, Lejla Ramić-Mesihović, Adnan Rondić, Aid Smajić, Bojan Stanić, Nataša Tešanović, Aleksandar Trifunović, Andrija Vrdoljak, Nermina Zaimović-Uzunović, Ljiljana Zurovac i Aleksandar Živanović
Prema riječima čelnika FES-a u BiH dr. Paula Pascha
scenariji nisu predviđanja, već polazišta za intelektualnu vježbu koja će,
možda, podstaći kreatore politika u BiH da budu odlučniji u reformskim aktivnostima,
te u provođenju svojih političkih strategija.
On je dodao da scenariji, izrađeni prema Shell metodologiji, nude nekonvecionalan pogled na situaciju; napomenuo je kako nisu predložak za postupanje,
već poruka iz koje primatelji stvaraju svoje zaključke.
Tokom skupa je naglašeno kako su u kreaciji scenarija - koji
su predstavljeni metaforama, s pet različitih vozova - učestvovale osobe iz političkog,
ekonomskog, akademskog, medijskog i društvenog života, iz različitih političkih
struja i različitog etničkog porijekla.
Članovi ovog tima tako su došli do pet scenarija: Dayton
Mail – scenarij u kojem se do 2025. U zemlji nije promijenilo ništa, Trans BiH
Arrow – koji najavljuje masovni socijalni bunt, BiH Union Express – verzija o
novom oružanom sukobu, Western Balkan Inter City – u kojem su zemlje bivše
Jugoslavije opet ujedinjene kroz evropski put i Tripartite Border Train – scenarij
disolucije.
Prema ovom scenariju, 2025. ustavna struktura BiH i dalje je
nepromijenjena (država, entiteti, distrikt, kantoni, opštine), tri su
konstitutivna naroda i ostali. Iako smo proveli neke reforme koje su nas dovele
do statusa kandidata za članstvo u EU, ekonomska situacija je nepodnošljiva, promjene
idu presporo, a funkcionalost je i dalje podređena političkim interesima.
U ovoj verziji, do 2025. postali smo članica EU s vladavinom
prava i ekonomijom u procvatu, a sve kao rezultat ustavnih promjena.
Novouspostavljeni politički igrači prevladali su prepreke starog sistema, i
stvorili su novu strukturu s jasnom socioekonomskom politikom.
No, ovdje dolazimo tek nakon socijalnog bunta koji bi nas
mogao očekivati u 2015, što potiče međunarodnu zajednicu da sazove nacionalnu
skupštinu kako bi spriječila daljnju destabilizaciju. Formira se nova državna
struktura, koja se sastoji od tri nivoa vlasti: državni, srednji (prema
teritoriji) i općinski. Te nas reforme do
2020. svrstavaju u kandidata za članstvo, a do 2025. i članicom EU.
Do ovakve države, prema timu FES-a, doći ćemo nakon nasilnih
sukoba i kasnije međunarodne vojne intervencije. Situacija, u ovom scenariju,
također kulminira 2015, kada ekonomija pada na najnižu tačku. Opšti izbori,
održani 2014. još su veća katastrofa nego oni četiri godine ranije. Političari
iz RS-a, pravdajući to tim da država ne funkcionira, donose odluku o
referendumu što izaziva masovne reakcije u Federaciji BiH, a do 2016. sve tri
etničke grupe su mobilizovane. Eskalacija nasilja vodi ka vojnoj intervenciji
NATO-a – brza reakcija, objašnjeno je, zapravo je rezultat lekcija iz
prošlosti.
Srbija bi, očekuje se, oštro reagovala, ali bi se povukla pod
snažnim političkim pritiskom međunarodne zajednice. Sve bi ovo odvelo svekolikoj ustavnoj reformi: svi građani
uživaju jednaka prava, a BiH ima predsjednika, jaku centralnu vladu, dvodomni
parlament i općine. Izbori u 2017. donijeli bi nove političke elite, a
međunarodne sile donose ekonomski plan, sličan Marshalovom; sve ovo donosi
kandidatski status 2019, a članstvo u EU 2025.
U ovom pogledu na budućnost, do 2025. u Evropskoj uniji je i
BiH, i Srbija, Hrvatska, Crna Gora, Makedonija, ali i Kosovo. Kao rezultat ovog
povezivanja, stvorena je nova politička paradigma u kojo su podjele na
nacionalnoj ili etničkoj osnovi besmislene. Decenija zaostajanja, razotkrile su
nacionalističke ideologije koje su ogoljene i nemaju ponuditi ništa osim uvijek
iste mantre: etnička podjela, tlo, krv, historija. Alternativa su trezvenije i
pragmatičnije snage, a sada ekonomija, kako bi napredovala, vrši uticaj na
politiku i traži da se fokusira 'zajedničko', a ne podjele.
Ovom rješenju nije bi sklon niti jedan član FES-ovog tima,
ali svi su saglasni da je i ovo jedno od mogućih rješenja. Naime, do 2025.
prema ovom scenariju BiH ne postoji u obliku u kojem je poznajemo sada. Susjedi
su već svi u EU, a BiH, kako nije mogla da prati njihov reformski korak, ostaje
zapećak, a njeno siromaštvo pada u duboko siromaštvo, besperspektivnost i očaj.
U zemlji bi ostalo pojačano prisustvo međunarodne zajednice koja ne zna kako da
očuva BiH, a nakon velike ekonomske krize 2015. vodi preventivnoj intervenciji stranih
sila koje su sad već dale glas za disoluciju.
Nova dejtonska konferencija mogla bi se održati 2022, kada čelnici konstitutivnih naroda BiH potpisuju sporazum o razlazu i formiraju tri državice, prema granici entiteta i dvaju grupa kantona, onih s a bošnjačkom i onih sa hrvatskom većinom. Srebrenica, u ovoj verziji, proglašena je eksteritorijalnim distriktom sa statusom memorijalnog centra. Nakon što su riješena etnička pitanja, nacionalne vođe počinju graditi svoje državice na putu ka EU.
![Radiosarajevo.ba](https://radiosarajevo.ba/assets/img/rsa-box-logo.png)
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.