Baronesa Arminka Helić za Jerusalem Post: 'Bosni treba podrška saveznika, Dodik je eskalirao stvari'

Jerusalem Post, ugledni dnevnik iz Izraela, objavio je autorski tekst baronese Arminke Helić, članice Doma lordova u Parlamentu Velike Britanije, koja je kritikovala narative Milorada Dodika koji je pokušao presudu protiv sebe predstaviti kao napad i politički progorn, ozbiljno podrivajući ustav i zakone Bosne i Hercegovine.

Kako je navedeno u članku 'Nelegitimno donošenje zakona: Bosna koristi Izrael kao bojno polje - mišljenje'  Jerusalem Posta od 15. aprila 2025. godine, Dodik je u jeku pravno - političke krize u Bosni i Hercegovini boravio u Jerusalemu, te je konferenciju morao napustitit da bi se pozabavio pravnim događajima.

Izraelska štampa je tada izvijestila o tome kako je od vlade zatraženo da uhapsi Dodika, a ubrzo je na Jerusalem Postu uslijedio tekst kako BiH koristi izrael za unutrašnje političko raskusurivanje.

Sada, za Jerusalem post, baronesa Helić piše da je 'Dodik eskalirao stvari'.

"Izjavio je da Bosna "više ne postoji" i uveo je vanredno zakonodavstvo u RS-u kojim se zabranjuje policiji, sudovima i tužiocima na državnom nivou da djeluju na njenoj teritoriji. Uslijedili su nacrti zakona o oživljavanju vojske RS-a, što je direktno bilo u suprotnosti s mirovnim sporazumom postignutim u Daytonu 1995. godine.

Suočene s tim, bosanske institucije su reagirale. Izdata je nacionalna potjernica. Kada je Dodik napustio zemlju i postupio u znak nepoštivanja suda, prvo odlazeći u Srbiju, a zatim u Izrael, Državni sud je zatražio crvenu potjernicu od Interpola. Tajming zahtjeva – tokom konferencije u Jerusalemu – nije bio politički manevar već proceduralni odgovor na njegov bijeg.

Interpol je odbio zahtjev, pozivajući se na Član 3 svog Ustava, koji zabranjuje miješanje u politička pitanja. To odražava njihovu politiku u drugim slučajevima, uključujući i one koji uključuju katalonske lidere. Međutim, odluka niti poništava optužbe niti ukazuje na zloupotrebu sistema. Ona jednostavno naglašava ograničenja međunarodnog policijskog djelovanja u politički osjetljivim kontekstima.

Sugestija da je Sarajevo djelovalo kako bi ometalo konferenciju o antisemitizmu nije samo netačna; ona je i uvredljiva. Antisemitizam je rastuća i ozbiljna prijetnja širom svijeta. Ozbiljni napori da se s njim suočimo moraju biti podržani, a korištenje takvog foruma za zaštitu od zakonitih sudskih procesa, posebno u suprotnosti s postgenocidnim ustavnim poretkom u Bosni, je odvratno", piše Helić. 

"Također je važno osporiti implicitnu ideju da Bosna ima historiju neprijateljstva prema Jevrejima. Sarajevo je nekada bilo dom jednoj od najintegrisanijih jevrejskih zajednica na Balkanu.

Tokom Holokausta, bosanski Jevreji su prvenstveno stradali od ustaškog režima u Hrvatskoj iz doba NDH. Ovo je bila fašistička marionetska država uspostavljena tokom Drugog svjetskog rata, a ne proizvod bosanskih institucija. Mnogi lokalni građani, posebno muslimani, riskirali su svoje živote kako bi zaštitili svoje jevrejske susjede.

To naslijeđe nastavilo se i u dvadesetom stoljeću. Sarajevska Hagada, jevrejski rukopis iz četrnaestog stoljeća od međunarodnog kulturnog značaja, spašena je dva puta. Prvo ju je od nacista sakrio muslimanski kustos. Kasnije, tokom opsade Sarajeva 1990-ih, ponovo je sakrivena, ovaj put od opsadnih snaga bosanskih Srba.

Inače, to su iste snage koje Dodik sada nastoji oživjeti kroz zakonodavne akte. Hagada ostaje snažan simbol bosanskog pluralizma i međuvjerske solidarnosti, što treba priznati, a ne izbrisati", poručuje.

U svom osvrtu na tekst od 15. aprila, kaže da članak pogrešno karakterizira visokog predstavnika kao neizabranog "prokonzula". U stvari, OHR je osnovan Dejtonskim mirovnim sporazumom iz 1995. godine. Takozvana "bonska ovlaštenja", koja je međunarodna zajednica usvojila 1997. godine, omogućavaju visokom predstavniku da djeluje kada domaće institucije zakažu ili su namjerno opstruirane. Ovo ovlaštenje utemeljeno je u međunarodnom pravu i više puta ga je potvrdio Ustavni sud Bosne.

"Ove ovlasti su oduvijek korištene štedljivo. Sadašnji visoki predstavnik nije nametao strane vrijednosti, već je djelovao kako bi zaštitio pravne temelje države kao odgovor na trajne unutrašnje prijetnje, od kojih mnoge potiču od vlade RS-a. Njegovi postupci jačaju Daytonski okvir, a ne poništavaju ga.

Tvrdnje da je Bosna manje demokratska zbog OHR-a su obmanjujuće. Stvarnost je da je povlačenje međunarodnog nadzora vezano za određene kriterije. Upravo su postupci secesionista i njihovih saveznika, uključujući potkopavanje pravosuđa, opstrukciju državnih institucija i pokušaje zakonodavne secesije, odgodili tu tranziciju.

Niti je ovo slučaj političkog prekoračenja. Lideri entiteta u Bosni imaju određenu slobodu u vođenju vanjskih poslova, ali nisu iznad zakona. Dodik se ne goni zbog prisustva konferenciji. Suočava se s pravnim posljedicama zbog izbjegavanja zakonitog sudskog naloga", poručuje.

"Neki komentatori su pokušali ovo predstaviti kao dio šireg obrasca suđenja protiv nacionalističkih vođa. Međutim, ovdje se ne radi o ideologiji; radi se o zakonitosti.

Krivični zakon se primjenjuje jednako na sve građane, bez obzira na politički ili etnički identitet. Dodiku je suđeno u skladu s domaćim zakonom i međunarodnim standardima, a objavljeno je da se sada žali, što je i njegovo pravo prema samom sistemu koji pokušava potkopati.

Nazvati ovo "pravnim progonom" znači pogrešno shvatiti ili pogrešno predstaviti ono što se dešava. Bosna i Hercegovina pokušava, pravnim sredstvima i sa znatnom suzdržanošću, zaštititi svoj ustavni poredak. Povezivanje provođenja zakona s političkim progonom riskira ohrabrivanje onih koji otvoreno žele demontirati demokratsku vladavinu.

Međunarodni angažman je, ako ništa drugo, bio ograničen, vjerovatno i previše. Visoki predstavnik je intervenisao samo kada su drugi mehanizmi zakazali. Sankcije i zabrane putovanja koje su nametnule evropske vlade bile su proporcionalne, ciljane, utemeljene na zakonu i osmišljene da podrže vladavinu prava, a ne da kazne neslaganje.

Ono što Bosni sada treba nije nametanje, već principijelna podrška njenih saveznika, institucija i posmatrača. Braniti Dayton ne znači miješati se; to znači podržavati upravo ono rješenje koje je čuvalo mir skoro tri decenije.

Od 1995. godine, Bosna se suočila s brojnim preprekama. Danas, najveća prijetnja dolazi iz samog sistema. Očuvanje vladavine prava putem sudova, a ne političke retorike, nije provokacija. To je temelj demokratske države. Bosna nije izuzetak", zaključila je baronesa.