Analiza Human Rights Watcha: Zagađeni zrak u BiH ubija na hiljade ljudi svake godine

Vlasti u Bosni i Hercegovini nisu se uspjele izboriti s užasnim zagađenjem zraka u zemlji, koje svake godine ubija na hiljade ljudi i šteti zdravlju hiljada drugih, navodi organizacija Human Rights Watch (HRW) u opširnoj analizi posljedica zagađenja zraka po zdravlje ljudi.

Oslanjanje države na ugalj i drva u svrhu grijanja kao i uglja za proizvodnju električne energije čini gradove u Bosni i Hercegovini među najzagađenijima u svijetu tokom zimskih mjeseci.

Ova balkanska zemlja ima petu najvišu stopu smrtnosti od zagađenja zraka, prenosi Fena.

“Oslanjanje na zastarjelu tehnologiju proizvodnje energije na ugalj u Bosni i Hercegovini ubija hiljade ljudi svake godine, dok vlasti čine jako malo da se suoče s problemom, ili čak da upozore ljude na rizik po njihovo zdravlje”, rekao je Felix Horne, viši istraživač životne sredine u  HRW-u.

Dodao je da, s obzirom da je sezona zagađenja zraka udaljena samo nekoliko mjeseci, nema vremena za gubljenje da se počne s promjenama.

Posebno ugroženi stariji ljudi i djeca

Tokom zimskih mjeseci nivoi sitnih čestica, azot-dioksida, sumpor-dioksida i drugih smrtonosnih zagađivača redovno premašuju vrijednosti za koje Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) kaže da su sigurne po ljudsko zdravlje.

Procjenjuje se da 3.300 ljudi u zemlji prijevremeno umre od izloženosti zagađenju zraka svake godine, što je devet posto svih smrtnih slučajeva, prema Svjetskoj banci.

Hiljade drugih živi s povećanim respiratornim i kardiovaskularnim oboljenjima, a posebno su ugroženi stariji ljudi i djeca.

Bosna i Hercegovina proizvodi električnu energiju sagorijevanjem lignita, niskokvalitetnog zagađujućeg tipa uglja koji se nalazi u izobilju širom zemlje, u zastarjelim postrojenjima na ugalj.

Loša izolacija zgrada i korištenje uglja, drva i drugih biljnih materijala za grijanje doprinosi zagađenju.

Zimsko zagađenje zraka je pogoršano inverzijom zraka, sa zagađivačima koji su efektivno zarobljeni u uskim riječnim dolinama, gdje se nalaze mnogi gradovi.

Zastarjela i zagađujuća vozila također doprinose da zrak bude smrtonosan po ljude u ovom periodu.

Brži pomak ka obnovljivim izvorima energije, uz poboljšane standarde zgrada i vozila i široko rasprostranjeno usvajanje efikasnijih rješenja za grijanje domova, može istovremeno riješiti zagađenje zraka, ispuniti obaveze zemlje o emisijama u skladu s Pariškim sporazumom i približiti je pristupanju Evropskoj uniji.

Iako je energetska sigurnost važna, Vlada entiteta Federacija Bosne i Hercegovine treba hitno razmotriti opravdanost odluke da se produži vijek trajanja termoelektrana Tuzla i Kakanj te, umjesto toga, ubrzati prelazak na čistu energiju, navodi se.

Rudnici uglja i elektrane pružaju unosne poslove za mnoge ljude u ekonomski nepovoljnim područjima.

Zemlja je u finansijskim poteškoćama, a mnogi mladi ljudi žive i rade u zemljama EU-a.

Podržati razvoj plinske infrastrukture

Ako zemlja prihvati mogućnosti obnovljive energije i obavi tranziciju sa dominantne ovisnosti o fosilnim gorivima, od ključne je važnosti pružiti uvjerenje ljudima u regijama gdje je industrija proizvodnje uglja jako bitna da će njihove potrebe biti zadovoljene, uključujući obuku za radna mjesta u oblasti proizvodnje obnovljive energije koja bi se trebala otvoriti.

Europska unija bi trebala nastaviti s mehanizmom prilagođavanja i pružiti dalju podršku razvoju obnovljivih izvora energije, posebno solarne energije i vjetra, kako bi se ispunili klimatski ciljevi i smanjilo zagađenje zraka koje uzima živote, kako u Bosni i Hercegovini, tako i u EU.

"Također bi trebalo razmotriti pružanje podrške daljem razvoju plinske infrastrukture u Bosni i Hercegovini, dijelom zbog klimatskih utjecaja, te bi trebao pomoći Bosni i Hercegovini da poboljša izolaciju zgrada i podržati razvoj drugih strategija za smanjenje zagađenja zraka i emisija iz zagrijavanja stambenih prostora", navodi se u analizi HRW-a, s posebnim osvrtom na Bosnu i Hercegovinu.