Američka podrška bh. uzbunjivačima

Uloga građana i uzbunjivača (eng. whistleblower) u borbi protiv korupcije bila je tema javne tribine održane 3. marta u Sarajevu, u organizaciji Centra za odgovornu demokratiju (COD) i u saradnji sa Američkom ambasadom u BiH. Gost tribine, koju je vodio predsjednik Asocijacije Uzbunjivača BiH Bojan Bajić, bio je vrhunski američki pravnik, dugogodišnji borac protiv korupcije i direktor Nacionalnog centra uzbunjivača u SAD Stephen Kohn.

Zakonski zaštititi uzbunjivače u BiH

Kako je Bajić najavio, Kohn je došao u BiH pružiti podršku formiranju Asocijacije, čija je osnivačka skupština najavljena za sutra, te kako bi pomogao u donošenju strategije kojom se namjerava, u okviru zakonske regulative i pravnog okvira, zaštititi uzbunjivače ili zviždače u našoj zemlji.

SAD: Novčane nagrade uzbunjivačima

Kohn, inače centralna figura u Americi po pitanju legislative koja štiti uzbunjivače, govorio je o historiji ovog procesa u SAD-u dugom 150 godina (prvi akt o zviždačima donio je američki predsjednik Abraham Lincoln) te o 'mlakom' zalaganju Evrope da zaštiti i podstakne uzbunjivače na djelovanje.

„Vijeće Evrope ima na papiru politiku kojom promovira značaj pitanja, pa kaže da treba donijeti zakone koji će ohrabriti uzbunjivače. Gdje su ti zakoni, pitam ja“, podvukao je Kohn.

A uzbunjivač, kako je naglasio Kohn, najvažnija je karika u razotkrivanju korupcije. On je predstavio rezultate studije koja kaže kako u većini slučajeva korupciju prijavljuju ljudi iznutra. Prema istoj studiji, u SAD policija prijavljuje korupciju samo u dva posto slučajeva (u Evropi 1,3 posto). To znači, kazao je Kohn, da će, bude li vlast ovisila o policiji, 98 posto slučajeva korupcije ostati neprijavljeno

Ovaj pravnik istakao je kako, nedostaje li adekvatna zaštita uzbunjivača, mnogi od njih budu izloženi odmazdi; prisjetio se tih vremena u Americi i poznatog slučaja Karen Silkwood koja je, nakon lične istrage o sigurnosnim propustima u jednom nuklearnom postrojenju prikupljene dokumente krenula dostaviti novinaru New York Timesa. Na putu do tamo Silkwood je izgubila život u nerazjašnjenoj saobraćajnoj nesreći; dokumenti nikad nisu nađeni.

„Danas Amerika ima zakone koje štite uzbunjivače (...) Npr, ne samo da im se garantuje zaštita i automatski povratak na posao, ukoliko su bili otpušteni, već im slijedi i novčana nagrada - od novca koji naplati Vlada i oni dobiju određeni procenat“, opisao je Kohn sistem koji ohrabruje Amerikance da prijavljuju prijevare.

Dva najjača zakona koji štite Amerikance po ovom pitanju jesu False Claims Act, te Dodd-Frank Act.

Kohn je otkrio informaciju kako su 1987. prihodi od uzbunjivača bili 'nula'. U 2011, taj iznos došao je do nevjerovatnih pet milijardi američkih dolara.

Uzbunjivači - ljudi koji prijavljuju korupciju

Predavaču iz Amerike obratilo se i nekoliko prisutnih građana, među kojima su bili i bh. borci protiv korupcije. Amir Čamdžić, diplomirani pravnik iz Krivaje Zavidovići, govorio je o privatizacijskom kriminalu teškom 150 miliona eura. Merzuk Cacan, penzionisani profesor Prirodno-matematičkog fakulteta govorio je o dugogodišnjoj borbi samo da bi prijavio malverzacije na Fakultetu.


Krivaja, Zavidovići: Afera, navodno, teška 150 miliona eura

Svi su od Kohna zatražili odgovor kako da se izbore sa problemima s kojima su suočeni u Tužilaštvu - predmet se prijavi i istraži, ali nakon predaje tužilaštvu dolazi do dugogodišnjeg zastoja u procesuiranju.

Problemi s tužilaštvima

Kohn je rekao da su javni pritisak i medijska pažnja glavni načini da se vlast, a tako i tužioci, natjeraju da rade svoj posao, no ništa prije nego što se zakonski uredi ta oblast:

„Kada je Lincoln, 2. marta 1863, donio False Claims Act u njega je bio uključen termin 'Qui Tam' što znači 'U ime kralja'. Njime se običnom narodu, koji primijeti prijevare, dala ovlast da na sudu zastupa državu. Rezultat davanja ovlasti građanima, s vremenom, bio je taj da su se tužilaštva pokrenula i danas niko ne želi etiketu onog koji štiti zločine“.

Prisutnima se obratio i Edin Vranj, glavni inspektor i načelnik sektora krim-policije u Federalnoj upravi policije. Komentirajući trijumvirat policija-tužilaštvo-sud, te povlačeći paralelu između statusa uzbunjivača i svjedoka na sudu, on je otkrio dijelove jednog od zadnjih slučajeva na kojima je radio.

'Uzalud vam trud svirači'

Naime, nakon duže istrage koja se ticala jedne institucije zdravstva, uspjeli su uspostaviti kontakt sa svjedokom, voljnim da im ispriča kako je platio mito da bi došao na radno mjesto. I ne samo to, svjedok je bio spreman dopustiti policiji da dokumentuje plaćanje posljednje rate spomenutog 'mita'.

Sve što je svjedok tražio bilo je da mu se da bilo kakva zaštita u smislu da neće izgubiti posao – federalna policija odgovorila je da će učiniti sve što je u njihovoj moći. Svjedok, u pratnji policije, potom odlazi u tužilaštvo gdje istu zaštitu traži od jedne od relevantnih figura ove institucije. „Ja jedino mogu zamoliti nadređenog da budete oslobođeni krivičnog gonjenja“, bio je odgovor koji je svjedok dobio. Nakon toga, svjedok, koji je bio voljan sa sobom dovesti i druge koji su prošli isto, napušta istragu.

„Strašno je biti svjedok u krivičnom procesu u BiH“, zaključio je Vranj.

Kohn je tribinu zaključio riječima kako je impresioniran hrabrošću koju je sreo u sali Unitic centra u Sarajevu, dok je Bajić, za naredne sedmice, najavio seriju sastanaka sa predstavnicima vlasti i politike o donošenju zakona o zaštiti uzbunjivača.