Ambasada SAD-a odala počast žrtvama: 'Pozivamo vlasti BiH da promovišu sudske činjenice o ratu'

Dan bijelih traka, u znak sjećanja na 3.176 ubijenih i nestalih Prijedorčana tokom rata u Bosni i Hercegovini, obilježava se danas različitim aktivnostima u BiH i šire. Svake godine, 31. maja se simbolično, organizira šetnja u Prijedoru i drugim gradovima širom Bosne i Hercegovine.

Obilježavanje Dana bijelih traka u Prijedoru održava se na glavnom trgu, gdje roditelji i preživjeli traže pravdu za ubijene članove porodice. Naglas su se čitala imena i starosna dob ubijene djece.

Prijedora se sjetila i Ambasada Sjedinjenih Američkih Država, te su odali počast žrtvama etničkog čišćenja na zvaničnom Twitter profilu.

Objavu prenosimo u cijelosti:

"Stojimo uz građane Prijedora u odavanju počasti civilnim žrtvama rata 1992.-1995. Ograničavanje mogućnosti žrtava da obilježavaju svoju patnju narušava međusobno povjerenje i potkopava izglede za pomirenje, koje je neophodno za mirnu i prosperitetnu budućnost svih građana BiH.

Vlasti RS i Prijedora imaju institucionalnu odgovornost promovirati toleranciju i poštovanje prema žrtvama.

Sjedinjene Američke Države nastavljaju pozivati vlasti BiH na svim razinama da promoviraju prihvaćanje sudski utvrđenih činjenica o ratu 1992.-1995., odaju počast svim civilnim žrtvama, pomažu preživjelima, promiču komemoraciju s poštovanjem i traže pravdu", stoji u objavi.

Simbolika bijelih traka podsjeća na dane maja 1992. godine, tačnije na vrijeme kada su vlasti bosanskih Srba izdale naredbu svim Bošnjacima i Hrvatima u Prijedoru da na prozore okače bijele čaršafe, a ako izlaze vani da vežu bijele trake oko ruke. Na taj način su označeni nesrbi u Prijedoru nakon čega su počela masovna zarobljavanja, ubistva i silovanja.

U Prijedoru je od 1992. do 1995. godine protjerano oko 50.000 osoba, a kroz logore Keraterm, Omarska i Trnopolje, te još 54 mjesta zatočenja prošlo je oko 30.000 muškaraca, žena i djece nesrpske nacionalnosti.

Ubijena djeca Prijedora, čak njih 102, još uvijek nemaju svoj spomenik. Najmlađa žrtva imala je tek dva mjeseca. Preživjele žrtve kažu kako pravda u Haškom sudu nije zadovoljena, a mnogi počinioci su na slobodi i nikada nisu odgovarili za zločine koje su počinili.