Alarmantni podaci: Pogledajte koliko bi ljudi godišnje mogla nahraniti bačena hrana

U povodu 29. septembra, Međunarodnog dana podizanja svijesti o gubicima i rasipanju hrane (IDAFLW - International Day of Awareness of FLW), koji je proglasila Opća skupština UN-a usvajanjem Rezolucije 74/2029 19. decembra 2019. godine s ciljem podizanja svijesti i poticanja zajedničkog djelovanja na smanjenju gubitaka i rasipanja hrane (FLW), ovogodišnja tema obilježavanja bit će “Transformativni potencijal smanjenja gubitaka i rasipanja hrane“. 

Kako navode iz Zavoda za javno zdravstvo FBiH, rješavanje problema gubitaka i rasipanja hrane (FLW) može donijeti trostruku korist: unaprijediti prehrambenu sigurnost i kvalitetu prehrane, smanjiti pritisak na prirodne resurse i emisije stakleničkih plinova te povećati produktivnost i potaknuti ekonomski rast, piše Vecernji. 

Smanjenje gubitaka i rasipanja hrane ugrađeno je u ciljeve održivog razvoja UN-a (SDG), uključujući SDG 12, koji ima za cilj osigurati održive obrasce potrošnje i proizvodnje. U okviru ovog cilja do 2030. godine nastoji se prepoloviti količina otpada od hrane po glavi stanovnika na globalnoj razini, na maloprodajnoj i potrošačkoj razini te smanjiti gubitke hrane duž proizvodnih i opskrbnih lanaca.

S obzirom na to da se očekuje da će svjetska populacija do 2050. godine porasti na 9,7 milijardi ljudi (UNDESA, 2024.), osiguravanje svijeta u kojem vlada prehrambena sigurnost, gdje sadašnje i buduće generacije imaju pristup dovoljnim količinama hrane, zahtijeva nove načine saradnje kako bi se unaprijedila održivost i otpornost poljoprivredno-prehrambenih sustava diljem svijeta, navode iz ZJZ-a FBiH te su objavili i globalne podatke o gubitku i bacanju hrane, a prema najnovijim procjenama, oko 13% proizvedene hrane na globalnoj razini izgubi se nakon žetve, a prije nego što dospije na police maloprodajnih objekata (FAO, 2019).

Nedavno ažurirane procjene pokazuju da se 19% hrane dostupne potrošačima – što odgovara količini od 1,05 milijardi tona – baca ili propada na maloprodajnoj razini, u objektima koji pružaju usluge pripreme i posluživanja hrane ili u kućanstvima. To predstavlja gotovo petinu ukupne količine hrane koja dospije do kraja lanca opskrbe (UNEP, 2024.).

Zapanjujućih 60% otpada od hrane nastaje u kućanstvima, 28% u sektoru usluga hrane, dok 12% nastaje na razini maloprodaje (UNEP, 2024.). Dok se velike količine hrane gube i bacaju, procjenjuje se da je jedna od 13 osoba diljem svijeta bila suočena s glađu u 2025. godini, što predstavlja između 608 i 696 milijuna ljudi (FAO, 2026). Hrana koja se izgubi ili baci mogla bi godišnje nahraniti 1,26 milijardi ljudi (FAO, 2019). Otpad od hrane dovodi do bacanja hrane u vrijednosti većoj od jedan bilijun američkih dolara svake godine (UNEP, 2024).

Poruke Međunarodnog dana podizanja svijesti o gubicima i rasipanju hrane

Svaka aktivnost usmjerena na smanjenje gubitaka i rasipanja hrane je važna! Smanjenje gubitaka i rasipanja hrane ključno je za maksimalno iskorištavanje proizvedene hrane, borbu protiv prehrambene nesigurnosti, omogućavanje zdravije prehrane, smanjenje emisija stakleničkih plinova (GHG), očuvanje biodiverziteta i učinkovitije korištenje resursa, čime se doprinosi stvaranju održivijeg, pravednijeg svijeta u kojem je osigurana prehrambena sigurnost. Prikupljanje pouzdanih podataka i naučnih dokaza od ključne je važnosti za kreiranje politika i usmjeravanje ulaganja koja podržavaju odgovarajuće mjere i inovacije prilagođene konkretnom kontekstu, s ciljem smanjenja gubitaka i rasipanja hrane.

Osnaživanje potrošača kroz edukaciju i kampanje podizanja svijesti značajno je za promjenu ponašanja i smanjenje količine hrane koja se baca u kućanstvima. U tom smislu važnu ulogu mogu imati i subjekti iz prehrambenog sektora. Za uspješno suočavanje sa složenim izazovom smanjenja gubitaka i rasipanja hrane nužni su kako individualno djelovanje potrošača tako i suradnja svih aktera duž prehrambenog lanca, uz podršku odgovarajućih politika i mjera.

Ostatak teksta čitajte na linku OVDJE.