Adi Ćerimagić o "zelenom svjetlu" iz EU: Dobra vijest za BiH, ali ovo nije ni nagrada ni garancija

Današnja odluka Europske komisije o davanju preporuke o bezuslovnom otvaranju pregovora o članstvu sa BiH je u svojoj osnovi dobra vijest za BiH, kaže u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba viši analitičar Inicijative za evropsku stabilnost (ESI) iz Berlina, član savjetodavnog odbora Međunarodnog instituta za mir iz Beča i Beogradskog centra za sigurnosnu politiku Adnan Ćerimagić.

Urađeno više nego ranije

"U raspravi o tome da li je BiH zaista zaslužila ovu preporuku, da li su reforme impresivne ili ne, kako je predsjednica Evropske komisije jutros kazala u Strazburu, mislim da je izuzetno važno uzeti u obzir kontekst u kojem je došlo do ove preporuke.

Prije svega, ovo Vijeće ministara i Predsjedništvo BiH su od početka njihovih madnata uradili daleko više nego što je urađeno za vrijeme čitavog prethodnog mandata. Da, moglo se više, i da, neke od reformi su manjkave. Ali, u ukupnom skoru, danas EU i BiH imaju više nego u oktobru 2022. godine", ističe Ćerimagić za Radiosarajevo.ba. 

Prema njegovim riječima,  ne treba zaboraviti da je nivo provedenih reformi ipak srazmjeran ponudi za i snazi EU u BiH.

"Otvaranje pregovora o članstvu sa sobom nosi više konkretnog i zahtjevnog rada za bh. političare i državne službenike. Ne radi se o nekoj nagradi. BiH je u ovom trenutku najnepripremljenija kandidatkinja za članstvo u EU, a bez dostizanja potrebnog nivoa EU zakonodavstva i standarda neće biti članstva u EU. U isto vrijeme sam čin otvaranja pregovora nije ono što je bio u prošlosti, nije sigurnost da će zemlja u razumnom roku postati članica EU. Crna Gora pregovara 12 godina, Srbija 10, a Albanija i Sjeverna Makedonija četiri godine nakon odluke o otvaranju pregovora nisu otvorili nijedno poglavlje", upozorava Ćerimagić.

Frustracija i umor

S druge strane, današnju odluku Evropske komisije, također, vidi i kao rezultat više od decenije pogrešne politike EU, koja je pred BiH postavljala, u pravilu više i teže, ali i uslove u koracima koji nikada nisu postavljani ni pred jednu drugu zemlju. 

"Obje strane su takvim pristupom izmučene, sa dozom frustracija, i umorne. Već sutra će zemlje članice i zvanično krenuti raspravljati o preporuci Evropske komisije. Postoji otpor u nekim glavnim gradovima, ali generalno, očekivanje je da će odluka biti pozitivna. Ono što još uvijek nije jasno i što će biti predmet prijepora zemalja članica je da li će pozitivna odluka otvoriti put tehničkim pripremamama pregovora, kao što je to u decembru bilo za Ukrajinu i Moldaviju. Ili će se od BiH, za razliku od Ukrajine i Moldavije, očekivati dodatne reforme uoči svakog narednog koraka", zaključuje Ćerimagić.