Mozak više voli kratkoročne ciljeve, evo i zašto

Mozak različito obrađuje informacije o uspjehu i neuspjehu. Ako mu pružite više prilika da se bavi uspjehom, on će vam pomoći da ostanete u pobjedničkom režimu. Počet ćete na drukčiji način prilaziti problemima i da od početka očekujete uspješno razrješenje, kažu istraživači.

Što više puta uspijete nešto da uradite ili završite, to će mozak intenzivnije i duže funkcionirati na uspješan način. Sa svakim uspjehom, mozak luči dopamin; upravo ova supstanca vam daje taj pobjednički osjećaj i postajete motivisani da ga ponovo iskusite.

Baš zato su kratkoročni ciljevi ključni. Šta to znači u poslovanju? Konstantno ostvarivanje manjih, kratkoročnih ciljeva pomaže vam da sve vrijeme budete jednako ambiciozni u pristupanju problemima i da budete skoro sigurni da ćete svaki od njih razriješiti uspješno. To nije zato što od sebe previše očekujete, već upravo suprotno – u iskustvu već imate niz problema koji su se završili vašim uspjehom.

S druge strane, ako sebi postavite previsok cilj – onaj koji možda i nećete ostvariti (iz određenih realnih razloga) ili je ostvarenje nemoguće u skorom periodu – umjesto da budete motivirani, produktivni i kreativni, dešava se upravo suprotno. Nedovoljno lučenje dopamina ne samo da vam otežava postizanje cilja jer niste u stanju da se dovoljno koncentrišete, već spriječava i da shvatite šta je pošlo naopako i iz toga izvučete pouku.

Zato budite realni i krenite postupno. Da biste mogli sebi postaviti prave ciljeve, neophodno vam je znanje. Izdvojte dovoljno vremena da učite, jer ne postoji uspjeh ostvaren preko noći.

Izaberite ustanovu kojoj vjerujete i posvetite se sopstvenom unaprijeđenju. Dobri predavači upravo imajući u vidu načine na koje mozak funkcionira strategijski prenose i znanje i iskustvo, a samo tako dolazi i do uspjeha.

Ali zašto više učite iz uspjeha nego iz neuspjeha? Učiti na greškama u teoriji zvuči dobro, ali koliko puta vam se desilo da iznova ponavljate iste greške? Naučnici Instituta za učenje i pamćenje Univerziteta MIT, na osnovu rezultata svoje studije, kažu da je to jedna od najsvojstvenijih osobina mozga. Ćelije mozga uče iz iskustva, ali samo iz onog iskustva koje doživljavate kao prijatno i uspješno. Greške mozak naprosto ne pamti i tek nakon neuspjeha vi shvatite da ste takav (pogrešan) proces već obavljali u prošlosti.

Da li je onda važnije naučeno ili iskustvo? Ovi naučnici kažu da mozak više pamti i razumije na osnovu iskustvenog znanja. Odnosno, što više ciljeva ostvarite, to više rastu šanse da samo nastavite pobjednički niz. Uspjesi, ma koliko mali bili, čine da se osjećate skoro nepobjedivim, jer vaš mozak konstantno luči dopamin.

Jedino što vam sada nedostaje jeste tih prvih nekoliko uspješno savladanih prepreka. Počnite tako što ćete svoj veliki cilj (koji svakako imate) razložiti na više manjih, koji su i lakše ostvarivi.

Oni će vas pokrenuti ne samo da počnete, već i da uspješno stignete do cilja. Podsvjesno, vi od prvog trenutka vidite veći dio rješenja svakog problema. Kockice koje nedostaju naći ćete ako radite postupno. Zato prve ciljeve postavite odmah: ovo je još važnije ako karijeru stvarate u domenu menadžmenta u ljudskim resursima. Tada je neophodan plan.

Postavite ciljeve. Odredite rok do kada morate da ih ostvarite – najviše za dva mjeseca. Neka budu realni i precizni. Isto tako, neka ih ne bude previše: ako sebi postavite četiri cilja, a ostvarite samo dva, mozak će se fokusirati na neuspjeh i tada zapravo ništa niste postigli. A s obzirom na to da ste vi osoba koja kreira kadrovsku politiku, stvorite tim koji će svakog od članova inspirirati na isti način i tada – uspjeh po uspjeh – stići ćete do vrha.