Dašak Stambola u Šeheru: Bezistan neodoljivo podsjeća na Kapali čaršiju

Prva Gazi Husrev-begova vakufnama iz 1531. godine je pisana za džamiju, imaret (humanitarna kuhinja) i hanikah (škola za derviše). Tačan dan pisanja vakufname u mjesecu novembru nije dostupan.

Druga vakufnama (1537) je bila za Kuršumlija medresu a trećom (1537) je uvakufljena dodatna imovina za izdržavanje džamije.

No među ostavštinom Gazi Husrev-bega je i bezistan - jedan od očuvanih bezistana u Sarajevu, koji i danas služi svojoj namjeni-trgovini.

Izgrađen je 1555. godine u neposrednoj blizini Kuršumli medrese, Begove džamije i Sahat-kule, sa kojima je povezan istočnim ulazom. Pravougaonog je oblika sa ulazima, koji omeđuju 109 metara dugu ulicu u kojoj su smještene male trgovine.

Duž bezistana paralelno se pruža Gazi Husrev-begova (Zlatarska) ulica. U gradnji su učestvovali dubrovački majstori. Zbog nešto niže temperature koja je postignuta gradnjom ispod nivoa okolnih ulica, prvobitna namjena bezistana je bila trgovina namirnicama. To i danas čini kupovinu u toplim, ljetnim danima, ugodnom. Svojim izgledom Gazi Husrev-begov bezistan podsjeća na Kapali čaršiju i bezistane u Istanbulu ili souk u gradovima na istoku.

Gazi Husrev-begov bezistan proglašen je za nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Odluku donijela je Komisija za očuvanje nacionalnih spomenika na sjednici održanoj od 4. do 11. septembra 2006. godine.

Pored bezistana je postojao i tašlihan koji se građen u isto vrijeme kad i bezistan, također kao vakuf Gazi Husrev-bega. U požaru 1879. godine pretrpio je velika oštećenja, a posljednje zidine tašlihana nestale su 1912 godine.

Tašlihan, najveći od tri sarajevska karavan-saraja u regiji

Tašlihan je bio jedan od tri sarajevska karavan - saraja (uz Morića han i Kolobara han), koji su služili za smještaj ljudi i konja. Karavan - saraj je, zapravo, bio veliki dvor u kojem se mogao smjestiti cijeli karavan tovarnih konja i trgovaca. Obično su karavan - saraji građeni na dvije etaže.