Vakuf bosanskog sandžakbega: Džamiju dobrih ljudi Husrev-beg podiže...

Radiosarajevo.ba
Vakuf bosanskog sandžakbega: Džamiju dobrih ljudi Husrev-beg podiže...
Foto: Dž. Kriještorac/Radiosarajevo.ba / Gazi Husrev-begova džamija

Prva Gazi Husrev-begova vakufnama iz 1531. godine je pisana za džamiju, imaret (humanitarna kuhinja) i hanikah (škola za derviše). Tačan dan pisanja vakufname u mjesecu novembru nije dostupan.

Olovne kupole usred Čaršije: Kuršumlija je bila okrilje znanja

Gazi Husrev-begova medresa je najstarija odgojno-obrazovna institucija u Bosni i Hercegovini i jedna od rijetkih u svijetu koja u kontinuitetu radi više od 480 godina. Osnovana je 8. januara 1537. po gregorijanskom kalendaru, a njen osnivač je unuk turskog sultana Bajazida II, najznamenitiji namjesnik i dobrotvor Bosne Gazi Husrev-beg, čija vakufnama čini trajnu organizacijsku i programsku osnovu rada ove škole.

Druga vakufnama (1537) je bila za Kuršumlija medresu a trećom (1537) je uvakufljena dodatna imovina za izdržavanje džamije.

Gazi Husrev-beg je, u svojoj vakufnami iz 1531. godine između ostalog napisao:
"Svakog umnog i razboritog čovjeka će se dojmiti, da je ovaj svijet prolazan i zavičaj dosade i nesreća. Nije svijet ni kuća ni stan on je tek prolaz, kroz koji se ulazi u kuću spasenja ili pakao, a za to je pametan onaj, koji se na ovome svijetu ne prevari, koji mu ne vjeruje, koji ga ne gleda ljubavnim očima, te mu se ne prilagodi. Sretan je onaj čovjek, koji na sebi priliku uzima te današnji dan na jučerašnji primjeni i koji, čekajući vrijeme smrti, u svome radu ne pogriješi. Dobra djela gone zlo, a najuzvišenije od dobrih djela je milodar, najuzvišeniji milodar je onaj, koji ostaje zauvijek, a od dobrotvornih djela opet je najljepše ono, koje jest, odnosno koje če se trajno ponavljati. Jasno je, da je od trajnih dobrotvornih djela najdulje zajamćeno dobročinstvo vakuf. Dok je svijeta i vijeka korist vakufa ne prestaje niti se njegovo djelovanje do Sudnjega dana završava."

Gazi Husrev-begova džamija: Sarajevska ljepotica koja 500 godina prkosi vremenu

Gazi Husrev-begova džamija ili samo Begova džamija, sagrađena prije skoro 500 godina u Sarajevu, bez sumnje predstavlja jedno od najljepših djela islamske arhitekture u Bosni i Hercegovini, ali i šire. Džamija je vakuf (zadužbina) Gazi Husrev-bega, bosanskog sandžakbega i predstavlja jedan od najznačajnijih objekata iz njegove bogate zaostavšine. Sagradio ju je 1530.

Gazi Husrev-begova džamija ili samo Begova džamija, sagrađena prije skoro 500 godina u Sarajevu, bez sumnje predstavlja jedno od najljepših djela islamske arhitekture u Bosni i Hercegovini, ali i šire.

Džamija je vakuf (zadužbina) Gazi Husrev-bega, bosanskog sandžakbega i predstavlja jedan od najznačajnijih objekata iz njegove bogate zaostavšine. Sagradio ju je 1530. godine mimar Adžem Esir Ali, Perzijanac iz Tabriza, koji je bio glavni arhitekta u Carigradu. Uz Mimara Hajrudina Starijeg bio je jedan od vodećih kreatora takozvane ranocarigradske arhitektonske škole, a ova džamija se smatra za jedno od najvrijednijih ostvarenja te škole izvan Carigrada.

Džamija se nalazi u prostranom dvorištu, gdje su šadrvan i turbeta. Sa svih strana je opkoljena uskim ulicama čaršije i desetinama dućana. U vremenu kada je sagrađena, Begova džamija je predstavljala objekat od izuzetne važnosti za urbani razvoj Sarajeva, ali i za to da Sarajevo dobije status šehera - grada. Zajedno sa Sahat kulom, Begova džamija s lijepom munarom neizostavan je element na razglednicama grada Sarajeva, ali isto tako i nezaobilazna tačka za turiste iz cijelog svijeta koji posjećuju glavni grad Bosne i Hercegovine.

Iznutra i izvana džamija je ukrašena skladnim ornamentima, arabeskama i kaligrafskim natpisima, untrašnjost džamije je ta koja posebno očarava svakog njenog posjetioca. U prednjem dijelu, na samoj sredini zida, nalazi se mihrab, mjesto odakle imam predvodi molitvu. Desno od njega je mimber, kojeg također korsti imam, tokom džuma-namaza, molitve petkom ili bajram-namaza. S desne strane glavnog ulaza je mahfil (galerija), predviđen za mujezina, koji pomaže imamu tokom vođenja molitve. Džamija ima ukupno 51 prozor, a prema gore se pruža pogled na lijepo ukrašenu kupolu, visoku 26 metara. Sve to zajedno čini harmoničnu cjelinu.

Upečatljiv je i natpis na arapskom jeziku iznad glavnog ulaza u džamiju, koji kaže: "Džamiju dobrih ljudi Husrev-beg podiže, u ime Boga (kao) dom onih koji ničice padaju. On je utamanitelj neprijatelja, pomagač boraca za vjeru, širitelj dobročinstva, pomagač pobožnih. Bog nam nadahnu njen kronostih: (Ovo je) stjecište dobročinitelja, dom zahvalnih Bogu".

U našoj fotogaleriji pogledajte prelijepu Begovu džamiju u srcu Baščaršije...

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije