Znate li gdje se čuvaju zastava RBiH sa zgrade ratnog Predsjedništva i naočale Valtera Perića?

Historijske činjenice pokazuju da je mjesec april u Sarajevu često bio sudbonosan - u ovom mjesecu glavni grad Bosne i Hercegovine doživio je dva rata i jedno oslobođenje.

Daleke 1941. godine na 6. april, Sarajevo je prvi put bombardovano od strane njemačkog Wermachta. Istog dana, samo četiri godine kasnije, partizanske jedinice oslobodile su ga od fašističkog okupatora, a 6. aprila 1992. godine započela je najduža opsada jednog grada u modernoj historiji ratovanja.

Opsada je trajala 1.425 dana ili 44 mjeseca. Tokom opsade poginuo je 11.541 građanin Sarajeva, među njima 1.601 dijete. Oko 350 hiljada stanovnika bio je izloženo svakodnevnoj vatri agresora, iz skoro svih vrsta naoružanja, s položaja smještenih na okolnim brdima.

Povodom 6. aprila i Dana grada Sarajeva, zavirili smo u Historijski muzej Bosne i Hercegovine koji brižno čuva i vodi brigu o onome kroz šta su prolazili oni prije nas, ali i mi sami.

Vratit će se Valter

U depou Historijskog muzeja BiH izloženo je na stotine artefakata koji svjedoče o aktivnostima Pokreta otpora u BiH tokom Drugog svjetskog rata. 

Pištolji sarajevskih ilegalaca, sat narodne heroine Radojke Lakić, geografske karte štampane na svili koje su Britanci poklonili Valteru Periću - koji je poginuo na današnji dan, naočale koje je nosio Valter, radio ilegalac, ciklostil...

Vladimir Perić Valter bio je jedan od najistaknutijih ilegalaca i organizatora otpora u Sarajevu. Nalazio se na čelu partizanske obavještajne službe i bio predvodnik mnogih akcija koje su imale za cilj slabljenje njemačkih i ustaških snaga iznutra.

Ilegalni rad Vladimira Perića Valtera nosio je mnoge opasnosti, pa je Valter često mijenjao adrese  stanovanja i lični izgled.

"Valter je dobro poznavao prilike u gradu Sarajevu, a često se morao skrivati od neprijatelja. Zbog kamuflaže, često je nosio njemačku uniformu, a u slične svrhe koristio je i naočale", objasnio nam je Amar Karapuš, kustos Historijskog muzeja BiH.

Valter je poginuo 6. aprila 1945. godine u završnim akcijama za oslobođenje Sarajeva, tačnije ubijen je u tadašnjoj Brankovoj ulici. Valter je krenuo pomoći radnicima Električne centrale na Hisetima da ona ponovo proradi, da svjetlo opet bljesne.

Stradao je od minobacačke granate. Kod njega je pronađena legitimacija, kesica s pet zlatnika i fotografija umrljana krvlju. Poginuo je u 26. godini života, posthumno je proglašen herojem.

Popularizacija njegovog lika i djela započeta je filmom Valter brani Sarajevo, u kojem je Valter postao sinonim za cijeli grad Sarajevo, ujedinjen protiv nacističkih vlasti.

U depou Historijskog muzeja BiH, koji je prvi put otvoren za javnost, pažnju nam je privukao i "radio ilegalac". Naime, slušanje savezničkih radiostanica u Sarajevu tokom Drugog svjetskog rata bilo je strogo zabranjeno.

"Zahvaljujući ovom radiju, sarajevski ilegalni pokret je u periodu od 1941. do 1942. dobivao informacije o stanju na ratištima od kojih je kreirao bilten za dalje distribuiranje informacija građanima", dodao je Karapuš.

Partizanska ilegala informacije koje je čula na radiju štampala je pomoću mašine koja se zvala ciklostil na letke i brošure u kojima je pozivala mlade da se pridruže partizanima. 

"Zahvaljujući ciklostilu, partizanska ilegalna organizacija je probijala nacističku informativnu blokadu i komunicirala s građanima okupiranog Sarajeva", zaključio je Karapuš.

U ovim prostorijama nalazi se i zbirka štafeta koje su omladinci nakon rata nosili predsjedniku Titu za rođendan. 

Kako sačuvati cjelovitu i multietničku BiH?

U Historijskom muzeju Bosne i Hercegovine posjetitelji mogu vidjeti i izložbu pod nazivom "Kako sačuvati cjelovitu i multietničku Bosnu i Hercegovinu? Predsjedništvo RBiH 1992.-1995".

Kroz historijske izvore, zapisnike i odluke, transkripte razgovora vođenih na sjednicama od aprila 1992. do kraja rata, izložba pokazuje kako je, nakon proglašenja ratnog stanja, Predsjedništvo Republike BiH preuzelo ključnu ulogu u vođenju službene politike i postalo najvažnija institucija u međunarodno priznatoj Republici Bosni i Hercegovini.

Na izložbi se može vidjeti i prva zastava RBiH koja je stajala na glavnom ulazu u Predsjedništvu, čija oštećenja pokazuju koliko je sama zgrada bila na udaru granatiranja.

"Prva zastava RBiH jedan je od najvrjednijih i najdragocjenijih eksponata koji se čuvaju u Historijskom muzeju BiH, koji se s ponosom i posebnom pažnjom izlaže. Budući da je prvobitno bila postavljena na zgradu Predsjedništva RBiH, po svojoj historijskoj važnosti, ali i monumentalnosti centralni je eksponat izložbe.

Napravljena je od strane prof. dr. Envera Imamovića i dizajnera Zvonka Bebeka u podrumu sarajevskog naselja Gorica. Nakon postavljanja na zgradu Predsjedništva RBiH ubrzo je oštećena usljed granatiranja, a ta oštećenja i danas prisutna i vidljiva na zastavi svjedoče o intenzitetu granatiranja zgrade i njegove okoline te uslovima rada ove institucije.

Zahvaljujući prof.dr. Enveru Imamoviću koji je sačuvao i kasnije povjerio Historijskom muzeju BiH na čuvanje, ona je danas dijelom fundusa Historijskog muzeja BiH i značajnih izložbi koje tematiziraju opsadu Sarajeva", kazala nam je o zastavi Dina Memić, historičarka i kustosica Historijskog muzeja BiH.

Tu je i satelitski telefon - jedina komunikacija Predsjedništva s ostatkom svijeta u prvim mjesecima rata.

Značajan broj dokumenata i predmeta preuzeti su iz privatnih arhiva i predstavljeni na izložbi, poput manje poznatih fotografija zgrade, dokumenata s mirovnih pregovora, kao i ličnih memorabilija članova Predsjedništva s takvih susreta.

Javnost može vidjeti i kopiju mirovnog sporazuma na engleskom jeziku potpisanog u Dejtonu, na osnovu kojeg je uspostavljen mir u Bosni i Hercegovini, ali i mapu s kojom je delegacija Republike Hrvatske pristupila ovim pregovorima.