Znate li da je jedna sarajevska džamija prva u svijetu dobila električno osvjetljenje 1898. godine?

Jedan od najznačajnijih spomenika sakralne islamske arhitekture na Balkanu je Gazi Husrev-begova džamija.

Ovakav značaj ona ima upravo zbog svoje veličine i privlačnosti.

Izgrađena je 1530. godine, a džamija je zadužbina Gazi Husrev-bega, bosanskog bega iz 16. stoljeća. Projektovao ju je Ajem Esir Ali iz Tibrisa, jedan od najvećih istambulskih arhitekata, a gradili su je dubrovački majstori.

Džamija je kvadratnog oblika, sa kupolom prečnika 13m i visinom od 16m. Na nju se nadovezuju manje kupole i polukupole. Interijer džamije zrači nesvakidašnjom umjetničkom atmosferom.

Uz džamiju se nalazi šadrvan, čija voda služi za ritualno umivanje-pranje (uzimanje abdesta) prije molitve. Današnji oblik s kupolom datira iz 1893. godine. Od 1530. godine je na istom mjestu stajao bunar.

U sjeni džamije i stoljetnih lipa su dva turbeta, u kojima je 1541. godine ukopan Gazi Husrev-beg i njegov zatočenik i kasnije prijatelj, dalmatinac Murad-beg Tardić. Nedaleko od džamije je sahat-kula i medresa. U 16. vijeku, kada je izgrađena, Begova džamija je predstavljala objekat od izuzetne važnosti za urbani razvoj Sarajeva i jedan je od najznačajnijih objekata iz bogate ostavštine Gazi Husrev-bega. To je prva džamija u svijetu koja je dobila električno osvjetljenje 1898. godine.

U skoro 500 godina postojanja Gazi Husrev-begovu džamiju posjetili su brojni državnici iz različitih dijelova svijeta. Jedna od najzapaženijih posjeta bila posjeta austrougarskog cara Franje Josipa, koji je u Bosni boravio 1910. godine.

Posjetili su je i indonezijski predsjednik Ahmed Sucarno 1954. godine, zatim predsjednik Tunisa Habib Ben Ali Bourguiba, predsjednik Egipta Gamal Abdel Naser, te iranski šah Reza Pahlavi 1960. i 1971.

Prilikom posjete Gamala Abdel Nasera, u njegovoj pratnji bio i Josip Broz Tito. Dok je Naser klanjao dva rekata, Tito je tada stajao u stavu mirno.

Džamija je više puta restaurirana, a prva restauracija je obavljena 1737. godine, nakon što je znatno oštećena kada je Eugen Savojski zapalio Sarajevo 1697. godine. Nakon toga je 1795. urađeno oslikavanje unutrašnjosti koja je bilo oštećena. Džamija je u više navrata bila zahvaćena požarima, slučajnim ili izazvanim. Za vrijeme granatiranja Sarajeva u toku agresije na Bosnu i Hercegovinu (1992.-1995.), Begova džamija je pogođena s više od 100 minobacačkih i topovskih projektila.