Zmaj od Bosne pod turskim nebom: Sve više Bosanaca i Hercegovaca dolazi na njegov mezar

Na brdu iznad Eyüpsultana počiva Husein-kapetan Gradaščević. Sve više Bosanaca dolazi na to mjesto, tragom priče o autonomiji i historiji koja se ponovo otkriva.

Pronaći mezar Husein-kapetana Gradaščevića u Istanbulu nije jednostavno. Doduše, njegova tačna lokacija je tek nedavno utvrđena. Zna se da počiva u haremu Eyüpsultan džamije.

Putevima koji vode prema Eyüpsultanu teku rijeke ljudi, mještani, hodočasnici, turisti iz cijelog svijeta, a u toj vrevi povremeno se začuje i bosanski: "Gdje je mezar Husein-kapetana?"

Iznad kamenog zida visokog oko pet metara nišani su gusto poredani, a njihovi tarihi (epitafi) nagriženi vremenom. Čak i uz fotografiju koju je snimio istraživač Emir Demir, u moru sivog kamena teško je razaznati obrise traženog nišana.

Većina lokalaca na upite samo odmahne glavom, sve dok se ne pojavi jedan Turčin koji pokazuje prema nišanu iznad visokog zida i objašnjava: "Može se ući s gornje strane, iz ulice prema Pierre Lotiju." Na uskom platou iznad potpornog zida prilaze i drugi posjetioci iz Bosne i Hercegovine koji su mezar tražili tog dana.

Nahdet-Salko Sulejmen iz Modriče kaže da mu je upravo ovo mjesto bilo jedan od ključnih razloga dolaska u Istanbul.

Bosanci kod mezara Zmaja od Bosne

Za njega, ali i mnoge Bosance, otkriće mezara otvara i pitanje mogućeg povratka posmrtnih ostataka u Gradačac. "To žele mnogi, posebno ljudi iz našeg kraja. Možda bi se uz Gradačačku kulu moglo podići i spomen-obilježje." Dodaje da Gradaščevića doživljavaju kao simbol otpora osmanskoj centralnoj vlasti (Porta) i borbe za autonomiju Bosne, zbog čega je i danas duboko poštovan: "Važno je da se ovo mjesto obilježi kako treba, da se postave putokazi. Puno Bosanaca dolazi u Istanbul i vjerujem da bi svi željeli vidjeti mezar Husein-kapetana."

Pored mezara je i Mustafa Mustajbegović, također iz Modriče: "Husein-kapetanova buna jedna je od najznačajnijih potvrda kontinuiteta bosanskohercegovačke državnosti." Vjeruje da bi historija možda izgledala drugačije da je pobuna iz 1830-ih uspjela. "Možda bismo danas živjeli u drukčijoj Bosni i Hercegovini (BiH), a mnoga nerazumijevanja koja nas dijele možda ne bi ni postojala."

I Mustajbegović je čuo za inicijative o eventualnom povratku posmrtnih ostataka u Gradačac, ali smatra da o tome treba da odlučuju nadležne institucije. "Za nas, obične ljude, najvažnije je da znamo gdje je mezar, da možemo proučiti fatihu i odati mu poštovanje za sve što je učinio za Bosnu".

Historijski kontekst

Dok Bosanci na mezaru izražavaju svoje emocije, historijska slika Zmaja od Bosne dobija jasnije konture u riječima stručnjaka. Direktor Orijentalnog instituta u Sarajevu, Aladin Husić, podsjeća da je Husein-kapetan Gradaščević potekao iz ugledne i bogate kapetanske porodice, kao sin Osmana-kapetana Gradaščevića. Prekretnica koja je oblikovala političke prilike u Bosni početkom 19. stoljeća, kaže Husić, bila je odluka Osmanske Porte da Kneževini Srbiji ustupi šest nahija s desne strane Drine.

"To je potaklo Bošnjake da, umjesto oslonca na sultana, sami preuzmu brigu o svojoj zemlji i ujedine se protiv daljih namjera Porte koje bi išle na štetu Bosne", kaže Husić za DW. Dodaje da se u Bosni provodila politika represije prema domaćim prvacima, dok su se istovremeno činili ustupci Kneževini Srbiji. "To su bili ključni uzroci pojave otpora i nastanka Pokreta za autonomiju, na čije čelo je izabran Husein-kapetan, tada tek 28-godišnjak." 

Proglašavanje autonomije

Prema Husiću, osnovni zahtjevi Pokreta bili su poništavanje odluke o ustupanju šest nahija Srbiji te zahtjev da Bosnom upravljaju namjesnici koje biraju bosanski prvaci, a ne koje imenuje sultan: "Pokret je imao široku narodnu podršku svih slojeva, svih konfesija i njegov osnovni moto bio je odbrana interesa ‘zemlje Bosne’. Odluka o podizanju ustanka donesena je u Tuzli u februaru 1831, a već u martu Husein-kapetan je izabran za vođu."

Kao "vrhovni komandant Bosne, izabran voljom naroda", Husein-kapetan je u ljeto 1831. porazio sultanovu vojsku na Kosovu. Na saborskom zasjedanju u Sarajevu izabran je za valiju (namjesnik) Bosne, s rangom vezira i činom paše. "Time je Bosna faktički proglasila autonomiju, uz priznavanje vrhovne vlasti sultana, ali i uz zahtjev da predstavnici naroda ubuduće biraju valiju", objašnjava Husić. 

Autonomni pokret ugušen je 1832. godine nakon niza vojnih pohoda, u kojima su presudnu ulogu odigrali Ali-paša Rizvanbegović i Smail-aga Čengić, koji su se stavili na stranu Porte. Nakon sloma pokreta, Husein-kapetan je odveden u Istanbul. "Porta mu nije dozvolila povratak u Bosnu i nastojala ga je, zbog straha od njegovog utjecaja, držati što dalje od Bosne", kaže Husić.

Značajno otkriće dr. Emira Demira

Historičar dr. Emir Demir, koji je identifikovao mezar Husein-kapetana Gradaščevića, kaže da je ključ za njegovo otkrivanje pronađen u osmanskim arhivskim dokumentima, svjedočanstvima iz 19. stoljeća i radovima historičara Hamdije Kreševljakovića. Istraživanja su obuhvatila arhive u BiH i Turskoj, posebno Osmanski arhiv u Istanbulu uz fondove Gazi Husrev-begove biblioteke u Sarajevu. "To je bio dugotrajan proces i rezultat saradnje sa brojnim stručnjacima", kaže Demir.

Metodološki, identifikacija se oslanjala na kombinaciju epigrafskih, vizuelnih, topografskih i arhivskih analiza. Prva prekretnica bila je čitanje i transliteracija tariha na teško čitljivoj fotografiji nišana koju je Kreševljaković objavio 1935. godine u časopisu Narodna uzdanica. "U tom tarihu jasno se navodi ime Husein-bega Gradaščevića, datum smrti – 11. rebiul-ahir 1250. godine po hidžretskom kalendaru, odnosno 17. august 1834. – te Gradačac kao mjesto porijekla", objašnjava Demir.

Sljedeći korak bila je komparativna analiza stare fotografije s današnjim stanjem mezarluka kod Eyüpsultana. Vizuelno poređenje pokazalo je visoku podudarnost, a topografsko mapiranje usmjerilo je istraživanje na brdoviti dio harema s karakterističnim potpornim zidovima. "Nakon objave rezultata stigle su i stručne potvrde epigrafičara i historičara osmanskog perioda, što je dodatno učvrstilo nalaze", kaže Demir. Time je mezar precizno lociran i potvrđen kao autentičan.

Simbolički značaj otkrivene lokacije

Ovakvo otkriće, smatra Demir, mijenja razumijevanje posljednjih dana Zmaja od Bosne. Dosadašnji narativi o njegovom ukopu bili su zasnovani na usmenoj tradiciji i fragmentarnim podacima. Sada, zahvaljujući originalnom nišanu i tarihu, prvi put postoji materijalna potvrda mjesta njegovog ukopa. "Kontekst pokazuje da je njegova smrt bila iznenadna i da nije posljedica dugotrajne bolesti", kaže Demir. Zbog toga u historiografiji postoje sumnje da je njegova eliminacija možda bila posljedica trovanja, premda to i dalje ostaje na nivou naučne hipoteze.

Demir naglašava i simbolički značaj otkrivene lokacije. Mezar dobija novu dimenziju kao mjesto okupljanja i promišljanja o prošlosti, posebno o borbi za autonomiju Bosne. U javnosti postoje ideje da se posmrtni ostaci jednog dana prenesu u Gradačac. "To bi imalo snažnu simboličku vrijednost i na neki način zatvorilo historijski krug", kaže Demir, naglašavajući da je prvi i najvažniji korak zaštita i očuvanje mjesta u Istanbulu, kako bi mezar ostao dostojanstveno obilježen i trajno sačuvan, piše Deutsche Welle.