Žestoke reakcije na raspodjelu novca za kulturu | Mustafić: Ne podržavam etnicizaciju kulture!

Federalno ministarstvo kulture i sporta, na čelu sa Sanjom Vlaisavljević iz Hrvatske demokratske zajednice (HDZ) BiH, objavilo je 12. augusta rezultate Javnog poziva za 2024. godinu. Dosta pažnje i negativnih reakcija ovdašnje kulturne javnosti i intelektualne zajednice izazvao način raspodjele 687 hiljada KM. Mediji su primijetili da je najviše novca otišlo institucijama kulture koje svoju "središnjicu" imaju u Mostaru, posebno onima koje nose prefiks "hrvatsko" ili "sveučilište".

Ko je vrjedniji?!

Institucije kulture od značaja za cijelu BiH (valjda bi tako trebalo biti), od kojih se neke bore za opstanak, poput Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH, dobile su mizernih 20.000 KM! Toliko je, primjerice, dobila i Sarajevska filharmonija, što je pet puta manje od Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) s okruglo 100.000 KM iz federalnog budžeta! Kako i ne bi kada ga vodi Ivan Vukoja, direktor po mjeri HDZ-a BiH. Skoro isti iznos dobit će i Sveučilište u Mostaru (đe neće), na čijem čelu je bivši glasnogovornik HDZ-a BiH prof. dr. Zoran Tomić.

S druge strane (Neretve), Narodno pozorište Mostar, hram kulture slavne tradicije, dobit će 20.000 KM. NP je za Vlaisavljević 10 puta manje vrijedniji od HNK i Sveučilišta. Još je gore prošlo Pozorište lutaka na "istočnoj strani" koje će na račun primiti 14.000 KM.

Kinoteka BiH je primila još manji iznos od samo 10.000 KM, dok su Muzej književnosti i pozorišne umjetnosti BiH te Umjetnička galerija BiH dobili 15.000 KM i 18.000 KM?

Znatno manje od HNK Mostar i Sveučilišta dobilo je i Narodno pozorište u Sarajevu, 61.000 KM, za unapređenje programskih aktivnosti Baleta.

U razgovoru za portal Radiosarajevo.ba o ovom načinu tretmana govori Dino Mustafić, direktor Narodnog pozorišta Sarajevo.

"Kao čelni čovjek Narodnog pozorišta i umjetnik ne podržavam postojeći model etnicizacije kulture u kojoj se umjesto profesionalnih parametara i kvaliteta prijavljenih projekata novac distribuira na etničke preference", kaže Mustafić.

Prema njegovim riječima, to je cementirani model od postdejtona kao izraz političkog dogovora Stranke demokratska akcije (SDA) i  Hrvatske demokratske zajednice (HDZ): "U kojoj je sarajevska adresa bilo koje kulturne institucije shvaćena kao B (bošnjačka), a mostarska kao H (hrvatska). I tako se po tom principu i postocima finansira kultura i na državnom nivou usložnjena samo za još S (srpska) komponenta. Dakle, ni ovaj konkurs i objavljeni rezultati nisu drugačije evoluirani."

Kisik na kapaljku

Prema riječima Mustafića, cjelokupan iznos za kulturu i sport je mali i ovi iznosi su kisik na kapaljku za stvarne potrebe i regionalne standarde.

"Očekujem da se unutar koalicije Trojke i HDZ-a napusti na entitetskom nivou dosadašnja praksa koja ne odgovara kulturnom biću BiH, to su regresivni i arhaični pristupi institucionalnoj kulturi koji ne razvijaju kadrovsku niti umjetničku produkciju, dapače samo ih provincijaliziraju", zaključuje Mustafić.

Vahidin Preljević, profesor Filozofskog fakulteta u Sarajevu primijetio je raspodjelu novca za kulturu po mjeri HDZ BiH.

"HNK u Mostaru vrijedi kao šest Narodnih pozorišta (NP) u Mostaru ili Narodnog pozorišta u Tuzli ili Bosanskog narodnog pozorišta u Zenici. Ili dvaput više od sarajevskog Narodnog pozorišta. Franjevački muzej u Livnu jači je od Sarajevske filharmonije. Dakle, kad uplatite porez u Tuzli/Zenici, znajte odmah da 50 posto ide HDZ-u", naveo je Preljević.