Urbicid: 30 godina od noći kada je gorio simbol Sarajeva

Na dan 25. augusta 1992, prije tačno 30 godina, nakon intenzivnog granatiranja plamen je zahvatio jedan od simbola Sarajeva – gradsku Vijećnicu.

Tog dana su nad Sarajevom letjeli ostaci spaljenih knjiga i dokumenata od neprocjenjive vrijednosti.

U plamenu koji je gorio u noći sa 25. na 26. august 1992. unutrašnjost Vijećnice je u potpunosti uništena.

Vatra izazvana agresorskim granatama progutala je dva miliona knjiga, 300 rukopisa i blago neprocjenjive vrijednosti.

Ovim događajem Vijećnica je postala i simbolom urbicida. Mnogi analitičari su uništenje Vijećnice nazvali uništenjem "civilizacijskog koda jedne multietničke države".

Sarajevska Vijećnica je obnovljena tek 2014. godine. Iako je izvana i iznutra povratila svoj stari sjaj i digla se iz pepela, postoji nešto što nikada neće moći biti vraćeno – preko 80 posto uništenog knjižnog fonda i originalnih, historijskih dokumenata.

Izgrađena u pseudomaurskom stilu, sarajevska Vijećnica je od 1896. godine bila sjedište Gradske uprave. Austro-ugarski prijestolonasljednik Franz Ferdinand boravio je u Vijećnici neposredno prije antentata 28. juna 1914. čime je otpočeo Prvi svjetski rat.

"Zlatno doba" sarajevske Vijećnice kao simbola ovog grada i mjesta gdje su mnogi studenti sticali svoje znanje počinje za vrijeme bivše Jugoslavije 1949. godine, kada je Vijećnica ustupljena na korištenje Narodnoj i univerzitetskoj bliblioteci Bosne i Hercegovine.

Ovo "zlatno doba" završeno je početkom rata u BiH, nakon kojeg je ubrzo i zapaljena i uništena.

Požar je ugašen 26. augusta 1992. godine u jutarnjim satima. Vijećnica je gorjela 12 sati i 20 minuta. Pored mnogobrojnih građana koji su nesebično učestvovali u spašavanju sarajevskog hrama kulture, u akciji gašenja učestvovalo je 26 vatrogasaca.