Uoči najradosnijeg praznika: Pravoslavni vjernici proslavljaju Badnji dan

Radiosarajevo.ba
Uoči najradosnijeg praznika: Pravoslavni vjernici proslavljaju Badnji dan
Danas pravoslavni vjernici proslavljaju Badnji dan. Večeras oko 17 sati se badnjak pali pred crkvama, a onda je noć bdijenja i bogosluženja, uoči sutrašnjeg najradosnijeg praznika Božića.

Službama bdenija i paljenjem badnjaka u pravoslavnim hramovima najavljuje se rođenje Spasitelja, čiji se dolazak na svijet slavi kao početak novog vremena. Badnji dan je i posljednji dan božićnog posta, kojim se vjernici pripremaju za proslavu najradosnijeg praznika Rođenja Isusa Hrista, praznika cijele porodice, koja je tada na okupu.

 

Badnji dan i Božić obilježavaju 6. i 7. januara pravoslavni vjernici koji poštuju stari julijanski kalendar.

 

U pravoslavne domove se na taj dan unosi badnjak, po kome je praznik i dobio ime, a kome je pravoslavna crkva dala poseban smisao, jer je ime badnjak povezano s rječju „bdjeti”, budući da se na taj dan bdjelo čekajući rođenje Spasitelja.

 

Badnjak je, prema pravilu, mlado cerovo ili hrastovo drvo i predstavlja simbol drveta koje su, kako kaže predanje, pastiri donijeli Josifu i Mariji da založe vatru i zagriju pećinu u kojoj je rođen Isus. Drvo badnjak mora se odsjeći s tri udarca sjekirom, i nosi se kući s lišćem. Veliki badnjak se nosi pred crkvu, gdje će biti zapaljen i naložena velika vatra.

 

OBIČAJI

 

Božični običaji i praznovanje počinju Badnjim danom tako što domaćin rano ujutru odlazi da isiječe badnjak – drvce koje koje se uveče pali badnjak kao simbol svjetlosti i toplote koja grije i zbližava ukućane. Takođe, na ovaj dan se ništa ne iznosi iz kuće, objeduje se na slami, jedu se posna jela.

 

Tu je još paljenje badnjaka i unošenje slame i prostiranje slame po podu, da bi se dočarala pećina u Vitlejemu u kojoj se, prema predanju, rodio Hrist. Večera se na podu, u iščekivanju Božića.

 

Na prvi božićni dan dočekuje se položajnik – osoba koja će prva ući u kuću, odlazi se u crkvu na službu i pričest i jede prvi mrsni doručak.

 

U pravoslavnom svijetu običaji se razlikuju od zemlje do zemlje, a svaki narod je unio sopstvenu tradiciju u proslavljanje praznika.

 

BOŽIĆ

 

Božiću prethodi četrdesetodnevni post, a na dan praznika trpeza je bogata. Božić je porodični praznik i slavi se u kući. Smatra se da bi tog dana svi koji su tokom godine bili u svađi, trebalo da se izmire i oproste uvrede.

 

Pravoslavci mijese česnicu i lome na onoliko dijelova koliko ima ukućana. U česnicu se stavlja novčić od srebra ili zlata koji simbolizuje dar novorođenome Hristu, a vjeruje se da će onaj u čijem komadu bude novčić, naredne godine biti srećan. Božić se slavi tri dana.

 

Badnji dan i Badnju večer 6. januara, osim Srpske pravoslavne crkve, slave Ruska i Gruzijska pravoslavna crkva, bjeloruski i ukrajinski pravoslavci, Jerusalimska patrijaršija, Sveta Gora, starokalendarci u Grčkoj i egipatski Kopti.

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Povezano

/ Najnovije

Podijeli članak