Udruženje Colibri svakodnevno brine za 80-ero djece sa poteškoćama u razvoju

Udruženje za podršku porodicama sa djecom i osobama sa poteškoćama u razvoju "Colibri" već četiri godine pomaže mališanima s poteškoćama u razvoju i njihovim roditeljima.

Oni organizuju radionice, štampaju edukativni sadržaj, te deset zaposlenih, koji su obrazovani upravo za ovakav rad, rade ovaj posao - sasvim besplatno za 80-ero djece na dnevnoj bazi. Međutim, uskoro bi mališani mogli ostati bez toga zbog nedostatka novca za njihovo obrazovanje.

"Centar godišnje košta oko 220.000 KM godišnje", rekla je Aida Hrnjić, predsjednica ovog udruženja za portal Radiosarajevo.ba.

Manji iznos budžeta i prostor finansira Općina Centar, dok ostatak se realizuje kroz projekte.

"Onda se desila pandemija i stvari su otišle u krivom smjeru. Ustvari, samo su pokazale koliko je pogrešno posmatrati ovu problematiku kroz neke projekte. Mi smo, nažalost, prisiljeni na to jer od sistemskog rješenja, kako se to popularno zove, nema ništa", rekla je Hrnjić.

Smanjen budžet, bez projekata

Pojasnila je kako u Udruženju rade edukovani ljudi koji dobivaju minimalne naknade.

"Naši genijalci na vlasti su tokom pandemije ukinuli projekte za djecu s poteškoćama u razvoju i općenito, za nevladin sektor. Tako su naša sredstva bivala sve manja. Općina Centar je umanjila svoj budžet sa 36.000 na 26.000 KM, projekti su ukinuti. Kanton Sarajevo je imao projekte, ali mi smo imali samo pola... Agonija za agonijom", navodi Hrnjić.

Od nadležnih - niti maska

Odnose vlasti prema djeci opisuje kroz primjer da ni djeci nisu obezbijeđena sredstva za rad.

"Nikada niko od njih nije dobio ni tablet, ni laptop, šta god... Njima i ne znači online nastava, zato i nismo je pravili - izuzev tokom lockdowna prošle godine. Radimo, poštujemo mjere iako smo svi bili zaraženi koronavirusom. Niko nam nije poklonio niti jednu masku, izuzev mreže naših prijatelja, poput udruženja 'Pomozi.ba'", objašnjava Hrnjić.

Napominje da bi i sama voljela da ne mora voditi nevladinu organizaciju, ali da je svjesna da nema ko da pomogne djeci. 

Srećom, imaju pomoć dobrih ljudi.

"To nas vodi, tako preguramo sve loše stvari. Sistem je nakaradan, uz dobre ljude se stvorila mreža naših prijatelja koji nam pomognu da prevaziđemo sve ovo. Loša nam je tehnička oprema, vidjet ćemo kako skupiti da kupimo barem još jedan laptop, kompjuter... sve se svodi na dobre ljude. To ponižava sve nas", poručila je Hrnjić.

Iznosi i podatke budžeta pet sarajevskih općina.

"Nekih pet miliona KM su izdvajanja za boračke organizacije koje su također nevladin sektor, a ni 300.000 za djecu za djecu s poteškoćama u razvoju. Kao čovjeku mi nije krivo jer će borac dobiti nešto, ali je evidentno da, kada razgovaram sa nadležnim, kažu vi ste nevladin sektor, ne možete. A kada uradite analizu, vidite da to nije tačno", navela je predsjednica ovog udruženja.

"Znam da imamo toliko sredstava da možemo raditi do kraja narednog mjeseca. Ukoliko se nešto ne desi, zaista ne postoji način - nikakav, da ovo opstane u ovom kapacitetu, sa ovim brojem djece, usluga... U prošlom mjesecu smo imali 666 usluga za djecu, a sve su besplatne. A ako vam kažem da jedna takva usluga inače košta od 30 do 50 KM - pomnožite pa vidite kolike su svote novca. Odakle roditeljima taj novac?", poručuje Hrnjić.

Napominje da je svjesna da postoji mnogo nevladinih organizacija, ali da je potreban manji novac da bi ovo udruženje funcionisalo.

"Niko se od, na primjer, načelnika nije odrekao dijela plate, pola...", zaključila je Hrnjić.

A da li će zbog posljedica pandemije i raspodjele budžeta ispaštati oni najmlađi na kojima svijet ostaje - pokazat će nadležni u narednom periodu.