Ubistvo Božanske rijeke: Neretva potpuno pobijelila, pomor ribe zbog nove hidroelektrane

Fondacija Atelje za društvene promjene - ACT podijelila je zastrašujuće fotografije jedne od naljepših rijeka u Bosni i Hercegovini. Neretva je poprimila bijelu boju, a u vodi se dešava pomor ribe.

Fotografije su nastale u utorak, 3. oktobra, u mjestu Glavatičevo, a iz organizacije navode da se sve ovo dešava zbog izgradnje nove hidroelektrane.

"Ubistvo Božanske rijeke! 

Iako je nastupio period stabilnih vremenskih prilika, bez padavina, ovako rijeka Neretva izgleda danas. Fotografije su nastale u Glavatičevu, uzvodno od Konjica. Čuveni Ban Vir postao je neprepoznatljiv.

Napominjemo da par desetina kilometara uzvodno, u neposrednoj blizini entitetske linije, na trusnom i nestabilnom terenu, EFT Group, u vlasništvu Vuka Hamovića, gradi hidroelektranu "Ulog".

Izuzev malobrojnih građana i nekoliko udruženja građana, nema odlučne reakcije lokalnog stanovništva i šire javnosti na uništavanje Neretve u gornjem (novi hidroenergetski objekti) i srednjem toku (industrijsko zagađenje)", napisali su iz Fondacije Atelje za društvene promjene.

O jezivim prizorima oglasio se i bh. meterolog Nedim Sladić.

"Našim nemarnim postupcima prema jednoj od posljednjih divljih rijeka Europe dokazano je da smo de facto mi sami sebi najveći neprijatelji. Albanci su sačuvali Vjosu. Mi Neretvu, nažalost, očito nismo. Nama na dušu", poručio je Sladić.

Meteorolog je na društvenim mrežama podijelio i video u kojem možete i saznati kako su Albanci sačuvali Vjosu.

Svoj komentar na fotografije dao je i bh. fotograf Dženad Džino.

"Ponio je đavo davno sve, samo dok dođe na red, jedno po jedno... Tuga...", naveo je Džino.

Uslijed intenziviranja radova na izgradnji hidroelektrane (HE) Ulog, kod istoimenog mjesta u opštini Kalinovik, kako tvrde mještani i ribari, došlo je do pomora ribe u nekoliko navrata na dionici od par kilometara, a na dužem dijelu vodotoka Neretve, prema njihovim riječima, "prestao je život u rijeci".

Krajem prošlog mjeseca, izlaskom na teren, predstavnici Centra za životnu sredinu utvrdili su da je dio toka rijeke Neretve kod mjesta Ulog zagađen, zbog čega je poslan i dopis inspekciji.

"Nekoliko zadnjih sedmica stanje Neretve je katastrofalno, to su nam rekli mještani, a to smo potvrdili i na terenu. Ovo sve liči na jednu ekološku katastrofu. Voda je totalno bijela i zagađena, ne znamo da li su u pitanju neki aditivi ili nešto drugo, ali je izvjesno da sve dolazi sa gradilišta HE Ulog. Dešava se pomor ribe u vodi, a ostali živi svijet strada i u vodi i oko vode. Vidno je da ribe iskaču iz vode usljed nedostatka kiseonika. Posljedice ovog zagađenja sigurno se mogu osjetiti i mnogo kilometara nizvodno, prema Bjelimićima i Glavatičevu. Potrebna je hitna reakcija i izlazak inspekcije na teren da bi se spriječila ova katastrofa. Dopis inspekciji smo danas poslali, nadamo se da će odmah reagovati", rekao je Vladimir Topić, koordinator kampanje Sačuvajmo plave srce Evrope iz Centra za životnu sredinu.

Gornji tok rijeke Neretve, uzvodno od gradilišta hidroelektrane Ulog, je visokovrijedno prirodno područje za koje je Centar za životnu sredinu u okviru regionalne kampanje Zajedno za rijeke, pokrenuo proces zaštite i koje u konačnici treba biti proglašeno zaštićenim prirodnim staništem. Ovaj proces se trenutno vodi kod Ministarstva za prostorno uređenje građevinarstvo i ekologiju RS. 

Tokom istraživanja koja su u više navrata provedena na rijeci Neretvi, u okviru navedenih kampanja, otkriveno je preko 1300 vrsta. Od toga su 24 nove vrste za Bosnu i Hercegovinu i osam vrsta novih za nauku, od kojih je jedna i zvanično potvrđena.

"Analizirani fizičko-hemijski parametri vode ukazuju na izuzetnu čistoću vode, te je svrstavaju u i kategoriju kvaliteta, a ovaj dio toka Neretve je i stanište brojnih endemskih vrsta poput jadranske potočne pastrmke  i bjelonogog primorskog raka.

Podsjećamo, da su u Strazburu prošle godine, usvojene preporuke za BiH zbog negativnih uticaja planiranih hidroenergetskih projekata na rijeci Neretvi, a na osnovu žalbe koju su podnijeli Centar za životnu sredinu i Aarhus centar u Bosni i Hercegovini sa međunarodnim organizacijama Riverwatch, EuroNatur, CEE Bankwatch Network i ClientEarth", navode iz Centra za životnu sredinu.