U Sarajevu visoko UV zračenje: Kako se zaštititi?

Visoka koncentracija UV zračenja može znatno oštetiti ljudski organizam, a naročito kožu i oči, stoga UV indeks upozorava o štetnosti UV zračenja i načinu poduzimanja određenih zaštitnih mjera.

U ranim jutarnjim satima u Sarajevu je UV indeks bio 4, što označava umjereno UV zračenje, a u toku dana očekuje se povećanje na 9, odnosno očekuje se vrlo visoko zračenje, potvrdio je za Radiosarajevo.ba Enis Omerčić iz Federalnog hidrometereološkog zavoda.

Ovako visoko UV zračenje je, kako navodi Omerčić, očekivano za ljetni period, te da u BiH nikada nije izmjeren ekstremno visok stepen UV zračenja. Također, naveo je da visoko UV zračenje nije povezano sa utjecajem ljudskog faktora, već da je došlo do globalnog poremećaja zračenja zbog ozonske rupe iznad Antarktika i juga Australije.  

Uz površinu mora i u krševitim predjelima, UV zračenje je veće.

Omerčić je naveo da se ljudi mogu zaštiti u skladu sa fototipom kože i da je utjecaj UV zračenja individualan.

Iako ljekari upozoravaju na štetnost izlaganja suncu, stanovnici Balkana gotovo uvijek se ogluše na savjete stručnjaka. U želji da zadovolje socijalne norme, izlažu se suncu s namjerom da potamne i pokažu svoju boju društvu, a pritom rizikuju da dobiju opekotine, alergije ili neku bolest.

Izloženost UV zračenju može rezultirati akutnim i kroničnim učincima na zdravlje kože (eritem, starenje kože, rak kože) očiju (fotokeratitis, snježno sljepilo, katarakt) i imunološkog sustava, navode iz Federalnog hidrometereološkog zavoda.

U sarajevsku Hitnu pomoć javlja se veliki broj ljudi koji su imali problema sa sunčanjem, odnosno sa opekotinama, potvrdila je za Radiosarajevo.ba prim. dr. Žaklina Veša. Kako je ispričala Veša, bh. građani koriste vikend za odlazak na more, jezero ili neko drugo mjesto, te za dva dana boravka žele potamniti. U nedostatku adekvatne zaštite sa visokim faktorom i pretjeranom izlaganju suncu najčešće naštete svom zdravlju.

Većinom su to neurološka oboljenja prouzrokovana neadekvatnim oblačenjem, zaštitom i  nepravilnom upotrebom klima uređaja.

Doktorica Žaklina Veša navela je da je potrebno i zaštiti glavu i oči, te koristiti što veći faktor krema za sunčanje, ali i ne izlagati se suncu od 10 do 19 sati.

Pretjerano izlaganje suncu, naročito u periodu od 12 do 16 sati, može prouzrokovati veliki broj zdravstvenih tegoba zbog gubitka tečnosti poput pada pritiska i otežanog disanja.

Veša je naročito upozorila na boravak u zdravstvenim prozorima poput tramvaja i autobusa, te preporučila da se u javnom prijevozu otvore prozori sa jedne strane prijevoznog sredstva. Naime, prilikom ulaska u gradski prijevoz već smo oznojeni, te utjecaj vjetra koji dolazi sa obje strane prijevoznog sredstva može uzrokovati neurološka oboljenja poput vrtoglavice i upale nervnih mišića.

Kao zaštitu od UV zračenja potrebno je i koristiti šešir sa širokim obodom, sunčane naočale, zaštitnu kremu i odjeću dugih rukava. Ljudi s vrlo osjetljivom kožom mogu dobiti opekline za manje od 10 minuta.

Sunčane naočale trebaju sadržati UV-B i UV-A filtere, a poželjna je i bočna zaštita. Dijelove kože koji nisu zaštićeni odjećom trebaju se zaštititi zaštitnom kremom koja sadrži UV-B i UV-A filtere. Tokom prvog izlaganja suncu stavlja se zaštitna krema sa što većim zaštitnim faktorom, preporučuje doktorica Veša.

Zaštitni učinak krema ovisi ne samo o kvaliteti krema već i o njihovoj ispravnoj primjeni, stoga se preporučuje da se ona primijenjuje svaka 2 sata da bi bila djelotvorna. Naročito je važno nanijeti je prije izlaganja suncu i nakon kupanja. Pravilna upotreba zaštitne kreme može biti dobra zaštita od opeklina, raka kože i starenja kože, navode iz FHMZ-a.

Kreme se najviše trebaju upotrebljavati na dijelove kože koji nisu pokriveni odjećom, pogotovo osjetljiva područja kao što su nos, uši, vrat, leđa i gornja strana stopala.

Neophodno je navesti da upotreba nekih lijekova, protuupalnih agensa, antimikrobskih produkata, parfema, dezedoransa može dovesti do reakcija na koži ili očima koje mogu izmijeniti učinkovitost zaštitnih mjera. Takve fotoosjetljive reakcije mogu rezultirati u stvaranju eritema i kod nižih UV doza.

Preporuka je da novorođenčad, mala djeca, stariji ljudi i hronični bolesnici ne izlaze na sunce izmedu 10 i 16 sati, stoga se najviše pažnje treba obratiti na zaštitu ove kategorije ljudi.

Svakako je dobro potražiti sjenu, ali treba biti svjestan da voda, pijesak, beton, stijene, refleksijom UV zračenja mogu povećati nivo UV zračenja i u sjeni pa je i u sjeni potrebna zaštita. Dobro je koristiti odjeću od gusto tkanog materijala, jer UV zrake mogu prodrijeti kroz rijetku tkaninu, savjetuju iz Federalnog hidrometereološkog zavoda.

Negativneučinke na zdravlje moguće je spriječiti tako što ćete se najprije informirati o UV indeksu, kontrolirati vlastitu izloženost UV zračenju i poduzeti zaštitne mjere, naročito ako imate osjetljivu kožu.