Tribina o nekadašnjim muzejima revolucije, danas
Muzeji bez revolucije naziv je tribine koja je održana danas u
Historijskom muzeju BiH u organizaciji te muzejske institucije i Centra
za suočavanje s prošlošću iz Hrvatske Documente.
Skup
je organiziran u okviru programa obilježavanja proglašenja zgrade
Muzeja nacionalnim spomenikom i pedeset godina od izgradnje muzejske
zgrade, kao i u okviru regionalnih studijskih posjeta mjestima sjećanja i
stradanja iz Drugog svjetskog rata koje Documenta organizira za
učesnike iz Hrvatske.
Uvodna izlaganja na ovom skupu održali su Amra Čusto iz Zavoda za zaštitu spomenika kulturno-historijskog i
prirodnog naslijeđa KS, Husnija Kamberović iz Instituta za istoriju
Sarajevo, te Rhea Ivanuš iz Hrvatskog povijesnog muzeja Zagreb.
Muzeji i ideologija
Učesnici
su razmatrali današnji položaj ovih muzeja revolucije osnivanih u
socijalističkoj Jugoslaviji neposredno nakon Drugog svjetskog rata, čiji
je zadatak da prikupljaju, čuvaju i izlažu dokumente o
"narodnooslobodilačkoj borbi i tekovinama koje su u njoj izvojevane", te
čuvaju i gaje uspomenu na narodne heroje i žrtve fašizma čime su
uticali na kreiranje društvenog pamćenja.
Promjenu
društveno-političkog konteksta početkom devedesetih godina dvadesetog
stoljeća preživjeli su brisanjem revolucije iz naziva, proširujući se
tematski i hronološki ili spajanjem s drugim ustanovama, čineći to na
manje ili više uspješan način.
Interes ljudi još uvijek postoji
Kustosica Hrvatskog povijesnog
muzeja Zagreb Rhea Ivanuš smatra da je na žalost interes za muzeje
revolucije slabio već 80-ih godina prošlog stoljeća u Hrvatskoj. Ona je navela da je u okviru Muzeja revolucije naroda Hrvatske nekada postojalo šest
memorijala, a danas je ta građa sastavni dio Hrvatskog
povijesnog muzeja, a na osnovu nje se još uvijek priređuju izložbe.
"Zainteresiranost za ovaj muzej je jako velika. Možda je koncept starih
muzeja revolucije zastario, ali kada se eksponati prikažu u širem
kontekstu ljudi su vrlo zainteresirani. Tako smo nedavno imali izložbu
"Nativ-pozitiv"gdje smo prikazali period od 1941.-1945., okupaciju
Jugoslavije, dolazak i formiranje NDH- a, te u isto vrijeme narastanje
antifašističkog pokreta uz pojedine istaknute osobe. Izložba je imala
veliki uspjeh, ali je bilo različitih mišljenja - kazala je ona.
Ivanuš je mišljenja da je moguće stare eksponate "očistiti" od ideologije, jer danas već postoji značajna distanca od tog perioda.
Također je
ocijenila da je ekipa iz Hrvatske u okviru Studijskog putovanja na
mjesta sjećanja posjetila Jajce, gdje su vidjeli da je stalna postavka u
Muzeju 2. zasjedanja AVNOJ-a vrlo zgodno i moderno napravljena. Time
je, smatra ona, potvrđeno kako kultura ima punog smisla za obnovu svih
tih spomenika i memorijama koji su značajni za zajedničku istoriju
zemalja bivše Jugoslavije.
Amra Čusto iz Zavoda za zaštitu
spomenika kulturno-historijskog i prirodnog naslijeđa KS izlaganjem je
dala pregeld uticaja nekadašnjih muzeja revolucije na izgradnju
kolektivnog sjećanja od trenutka kada su osnovani do danas. Slijede 90-te godine i promijenjeni politički kontekst, na osnovu čega je
govorila kako se to odrazilo na sudbinu i djelovanje tih muzeja.
"Historijski muzej nema riješen pravni status, što se svakako odrazilo
na njegovo aktivnije djelovanje, ali iako u takvom položaju kroz
tematske i stalne izložbe ipak utiče na neko društveno sjećanje",
zaklučila je ona.
O neriješenom statusu muzeja
Zamjenica direktora Historijskog muzeja BiH Elma Hašimbegović podsjeća da je Muzej revolucije osnovan s ciljem da
promovira narodnooslobodilačku borbu, antifašizam i humanističku
ideologiju. Međutim, 90-ih godina je transformiran kada je i proširio
svoju djelatnost tematski i hronološki. Ističe da je to ostalo u drugom
planu kako status muzeja još uvijek nije riješen.
"Umjesto da
razmišljamo: šta sada, kako se prilagoditi novom vremenu i kako se
postaviti prema socijalističkom naslijeđu, mi još uvijek raspravljamo o
statusu muzeja. Tribina i treba da odgovori na pitanja šta sa zbirkama,
te kakav je odnos javnosti prema nasljeđu Drugog svjetskog rata i
antifašizmu - ocijenila je ona.
Također, podvlači da je
Historijski muzej BiH danas potpuno marginaliziran, ali da muzej mora
biti mjesto razgovora i debate, kao i mjesto suočavanja s prošlošću i
pomirenja.
Studijska putovanja na mjesta sjećanja uključuje
seriju obrazovnih studijskih putovanja mjestima obilježenima traumatskim
događajima iz razdoblja 1941. do 1999. u različitim postjugoslavenskim
zemljama.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.