Na Vilsonovom snimljen pjegavi daždevnjak. Stručnjak: "Najvažnije je ne dirati ga"

Pjegavi daždevnjak (Salamandra salamandra) globalno je ugrožena vrsta, ali u Bosni i Hercegovini još ima stabilnu populaciju zahvaljujući očuvanim prirodnim staništima i čistim vodama. Ipak, urbanizacija, gubitak staništa i širenje opasne gljivične bolesti u Europi predstavljaju ozbiljnu prijetnju ovoj osjetljivoj životinji.

O stanju daždevnjaka u BiH, njihovom načinu života i čestim zabludama koje prate ovu vrstu, za portal Radiosarajevo.ba govorio je biolog za kičmenjake i herpetolog kustos pri Zemaljskom muzeju Bosne i Hercegovine Adnan Zimić.

Povodom za razgovor bio je video koji je objavljen u srijedu, 4. februara, na društvenim mrežama, a na kojem je pjegavi daždevnjak na Vilsonom šetalištu u Sarajevu. Mnoge je iznenadilo, jer nisu imali do sada susret s njim.

Otrovan, ali nije opasan za ljude

"Pjegavi daždevnjak je od 2023. godine svrstavan među globalno ugrožene vrste. Razlozi su prvenstveno uništavanje staništa, ali i opasna gljivica koja napada europske vodozemce. Na području gotovo cijele Europe ova vrsta je izrazito ugrožena i u procesu je nestajanja.

Ono što je pozitivno kada je riječ o Bosni i Hercegovini jeste to da se ta gljivica još nije proširila na naše područje, barem do sada nije zabilježena. Zahvaljujući velikom broju pogodnih staništa, populacija pjegavog daždevnjaka u BiH je još stabilna, pa se može reći da ova vrsta kod nas nije rijetka", istakao je Zimić za portal Radiosarajevo.ba.

Dodao je da je prije desetak godina pjegavi daždevnjak bio sasvim uobičajena pojava na području Sarajeva, ali da se danas znatno rjeđe viđa.

"Prije svega zbog širenja grada i gubitka prirodnih staništa. Međutim, na planinama oko Sarajeva i dalje postoje izuzetno brojne populacije. Generalno, u urbanom dijelu Sarajeva daždevnjak je rijetka pojava jer preferira šumska staništa, čiste tekućice i manje rijeke.

Zanimljivo je da jedinke koje se povremeno pojave u Sarajevu često potiču iz populacija koje naseljavaju gornji tok rijeke Miljacke, područje Bentbaše i šire okoline. Razmnožavanje se odvija u gornjem toku rijeke, a larve nizvodno putuju sve do centra grada, gdje prolaze metamorfozu i izlaze na kopno, ponekad i u urbanoj zoni Sarajeva", objasnio je Zimić.

Naglasio je da je karakteristična crno-žuta ili crno-narandžasta boja pjegavog daždevnjaka ima upozoravajuću ulogu - ona signalizira predatorima da je riječ o otrovnoj vrsti.

"Iako je otrovan, daždevnjak nije opasan za ljude. Otrov djeluje samo ako se unese u digestivni trakt i služi isključivo kao zaštita od predatora. Ova vrsta ima toksične žlijezde, a njen opstanak usko je vezan za čiste vode bogate kiseonikom, u kojima se razvijaju larve. Zbog toga je pjegavi daždevnjak važan indikator zdravih i očuvanih ekosistema, u zagađenim sredinama se rijetko ili nikako ne pojavljuje", istakao je Zimić.

Poručio je kako građani koji ugledaju daždevnjaka ne trebaju ga dirati.

"Najvažnije je ne dirati ga. Ne treba kontaktirati nikakve službe, već ga ostaviti da nastavi svojim putem. Ove životinje su izuzetno osjetljive, a ljudska koža, znoj i hemikalije mogu im ozbiljno naštetiti. Također, ako se daždevnjak dira, njegov toksin može ostati na rukama i, u slučaju, na primjer, dodirivanja očiju ili lica, izazvati peckanje i crvenilo. Iako nije opasan, nije preporučljivo dolaziti u kontakt s njim", naglasio je Zimić za portal Radiosarajevo.ba.

U Bosni i Hercegovini postoje i brojni mitovi vezani za ovu vrstu, na šta je podsjetio Zeimić.

Legenda o zviždevnjaku

"Pjegavi daždevnjak se u narodu često naziva 'zviždevnjak', jer se vjerovalo da može proizvesti zvuk toliko jak da čovjek ogluši. To je, naravno, mit. Naučno je dokazano da daždevnjak ne proizvodi nikakve zvukove", naglasio je Zimić.

Na kraju je ponovio da percepcija rijetkosti ove vrste zavisi i od mjesta stanovanja.

"Oni koji žive u prigradskim i planinskim područjima Sarajeva često susreću pjegavog daždevnjaka, dok je za stanovnike strogo urbanih dijelova grada, koji rijetko borave u prirodi, ova životinja prava rijetkost", zaključio je Zimić za portal Radiosarajevo.ba.