Stvorena Kraljevina Bosna: Na današnji dan krunisan kralj Tvrtko I Kotromanić

Na današnji dan, 26. oktobra 1377. godine, u mjestu Mile kod Visokog (današnji Arnautovići), bosanski ban Tvrtko I Kotromanić krunisan je za prvog kralja Bosne.

Tom prilikom preuzeo je titulu "kralja Srbljem, Bosni, Pomorju, Humskoj zemlji, Donjim Krajem, Zapadnim Stranama, Usori i Podrinju".

Krunisanjem Tvrtka I stvoreni su temelji za nastanak i razvoj Kraljevine Bosne, koja je u godinama njegove vladavine dostigla političku stabilnost i kulturni procvat. Historičari smatraju da je Kulin Ban postavio osnove bosanske državnosti, dok je Tvrtko I te temelje učvrstio i proširio granice, učinivši Bosnu jednom od najutjecajnijih zemalja srednjovjekovnog Balkana.

Bosna je pod njegovom upravom procvjetala - razvijali su se gradovi, trgovina i rudarstvo. Upravo tada kovao se prvi bosanski zlatni novac, na kojem se po prvi put pojavio simbol ljiljana, kasnije prepoznat kao jedan od glavnih elemenata bosanske heraldike.

Tvrtko I je stupio na prijestolje sa samo petnaest godina, ali je brzo stekao političku i vojnu moć. Uspješno je odbranio zemlju od ugarskih napada, a potom proširio teritoriju prema jugoistoku, osvojivši dijelove današnje Srbije i Crne Gore, te se proglasio i kraljem Srbije.

Godine 1374. oženio se Dorotejom, kćerkom ugarskog kralja, čime je dodatno učvrstio odnose s europskim dvorovima. Njegov ugled bio je takav da je Mletačka republika njegovo ime upisala u zlatnu knjigu počasnih građana.

Tokom njegove vladavine, bosanska vojska učestvovala je i u Kosovskom boju 1389. godine, nakon čega je Tvrtko I učvrstio uticaj na jadranskoj obali, stavivši pod svoju vlast gradove poput Splita i Trogira.

Ekonomski, Bosna je u to vrijeme bila izuzetno snažna. Bogata rudnim nalazištima zlata, srebra i drugih metala, izvozila je sirovine širom Europe. Tvrtkovi zlatnici bili su četiri puta vrijedniji od tadašnjih osmanskih.

Tvrtko I Kotromanić preminuo je 1391. godine, ostavivši za sobom snažnu i priznatu državu. Mnogi historičari ga smatraju ključnom figurom bosanske prošlosti - simbolom državnosti, moći i jedinstva.

Porodica Kotromanić vladala je Bosnom od 13. do 15. stoljeća. Bila je usko povezana s europskim dinastijama, naročito s Anžuvincima, jer se Elizabeta, kćerka Stjepana II Kotromanića, udala za ugarskog kralja Ludovika I.

Njihov porodični grb nosio je prepoznatljive ljiljane - na plavom polju srebrna greda, s tri zlatna ljiljana sa svake strane. Iznad štita nalazila se kruna i perjanica, a ljiljani su, kao simbol, postali trajni dio bosanskog identiteta.