Na današnji dan: Tvrtko I oženio bugarsku princezu Doroteju, a slavlja na dvoru su bila ovakva

8. decembra 1374. godine sklopljen je brak između, tadašnjeg bosanskong bana Tvrtka I Kotromanića i Doroteje Vidinska Šišman, poznatije kao Doroteje Bugarske, kćerke bugarskog cara Ivana Aleksandra Sracimira Šišmana i njegove supruge Ane Slave od Vlaške.

Danas je teško reći koji je motiv zapravo bila ova ženidba, međutim postoje određeni nagovještaji koji sugerišu da su njegovu odluku uvjetovale ili barem pomogle utjecajne ličnost izvan bosanskog dvora.

Prema dubrovačkim zapisima, vjenčanje je bilo veliko i svečano, u prisustvu majke Jelene, brata Vuka, bosanskih velikaša i poslanika susjednih zemalja i gradova. Na žalost ne posjeduju se izvor koji sugerišu da je na vjenčanju prisustvovalo i poslanstvo sa bugarskog dvora, piše Historija.ba.

Trending

Najave američkih sankcija Srbiji uznemirile i Plenkovića: Koliko bi one utjecale na tržište u BiH?

1377. godine, kada je Tvrtko I Kotromanić krunisan za kralja Bosne, Doroteja je postala i prva kraljica kraljevine Bosne te majka Tvrtka II, drugog kralja kraljevine Bosne.

Brak je trajao do 1390. godine, kada se pretpostavlja da je Doroteja preminula jer je Tvrtko I pregovarao sa austrijskim vojvodom Albertom III o mogućem braku s nekom Habsburgovkom.

Slavlje na bosanskom dvoru

Srednjovjekovna Bosna i dinastija Kotromanića je bila jedna od 16 europskih dinastija koje su upravljale Evropom. Bogatiji slojevi društva su imali lagodniji život od "običnih" ljudi, a segment igre i zabava je bio više prisutan u tim slojevima. Puk je svoje proslave imao, ali one nisu bile raskošne kao one kod vlastele.

"Zar bi bilo moguće da ljepota pjesme, muzika i gluma ostanu rezervisani za bogate, a ne i za narod?"

Podaci o razvoju kulture su rezervisani za viši sloj stanovništva, a podataka o nižem sloju nema. Razvoj kulture je međutim bio prisutan i među njima, a manjak dokumenata u Bosni o srednjem vijeku nadomješćuje Dubrovački arhiv koji ima dokumente i zapise koji govore o dijelovima života u Bosni i Hercegovini.

Razvoj srednjovjekovne kulture kao zadatak imali su dvorovi, a Bosna kao zemlja na raskršću civilizacija imala je i uticaje kultura kao što su vizantske, mediteranske i europske. Najveći uticaj imala je Ugarska, unatoč pretenzijama na teritoriju Bosne u doba Tvrtka I Kotromanića. 

Bosanska vlastela i kraljevstvo se nisu razlikovali od europskih dinastija, pa su tako i imali različite zabave koje su karakteristične za bogate europske vladare. Korijeni viteštva u plemstvu i vojnoj obavezi, a ova obaveza se povukla kasnije na dobrovoljni ideal. Vjerovati je da se i proslava braka kao što je bio brak Doroteje i Tvrtka krunisala nekim oblikom manifestacije koja je podrazumjevala muziku, igre, ali i pozorište.

"Prvi glumci u srednjovjekovnoj Bosni se spominju 15. novembra 1408. godine kada je Dubrovačko Malo vijeće darovalo bosanskom kralju dva žonglera i lakrdijaša za potrebe dvora. Bosanski kraljevi iz kuće Kotromanića, kao i velikaši iz reda Kosača i Pavlovića, držali su oko sebe bogat pozorišni svijet, koji je nastupao zajedno sa muzičarima ali i samostalno" piše se u radu "Glumac, muzičar, imitator... Iz pozorišne prošlosti srednjovjekovne Bosne", u radu Borisa Nilevića.

U srednjovjekovnoj BiH historiji, bilježi se da je postojala viteška kultura i igre, te turniri koji su bili središte aristokratske kulture i zamjene za rat. Viteštvo kao ideal srednjeg vijeka se poprimio nakon Budimskih igara 1412. godine. 

Jedan od najpoznatijih viteza Bosne Hrvoje Vukčinić Hrvatinić, dao je izraditi i svoj misal (eg. iluminirani rukopis).