Stručnjaci za sigurnost: Deklaracija NSRS - nastavak hibridnog djelovanja Srbije protiv države BiH!

Nakon nove deklaracije Narodne skupštine (NSRS) bosanskohercegovačkog entiteta Rs, kojom se poziva na "produbljivanje" saradnje sa Srbijom i u oblasti sigurnosti, ponovo je otvorena rasprava o tome da li su specijalne i paralelne veze Beograda i Banje Luke odavno prerasle okvir koji je Dejtonski mirovni sporazum predvidio prije tri decenije.

Dok iz Ureda visokog predstavnika podsjećaju da takvi odnosi ne smiju zadirati u nadležnosti države Bosne i Hercegovine, sigurnosni stručnjaci upozoravaju da se svaka inicijativa mora posmatrati i kroz ustavno-prizmu i kroz moguće sigurnosne posljedice.

Povod za nova upozorenja je Deklaracija o zaštiti vitalnih nacionalnih interesa srpskog naroda, usvojena u NSRS, u kojoj se zagovara dalje "produbljivanje" saradnje Republike Srpske i Srbije, uključujući oblast sigurnosti.

Potrebna institucionalna analiza

Međutim, u tekstu deklaracije nije precizirano šta bi takvo "produbljivanje" konkretno podrazumijevalo.

Iz Ureda visokog predstavnika (OHR) za Radio Slobodna Evropa podsjetili su da Dejtonski mirovni sporazum dopušta specijalne paralelne veze, ali isključivo u granicama koje ne dovode u pitanje državni suverenitet Bosne i Hercegovine.

"Posebni paralelni odnosi Republike Srpske i Srbije ne smiju ugroziti suverenitet, teritorijalni integritet i ustavni poredak Bosne i Hercegovine niti zadirati u nadležnosti države. Sve inicijative ili oblici saradnje moraju ostati unutar tog pravnog okvira", naveli su iz OHR-a.

Iako nisu odgovorili na pitanje da li su odnosi RS i Srbije već izašli iz prvobitno zamišljenog dejtonskog okvira, pravni i sigurnosni analitičari smatraju da intenzivna politička koordinacija Beograda i Banje Luke već duže vrijeme izaziva ozbiljna ustavna i sigurnosna pitanja.

Profesor Fakulteta za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije Univerziteta u Sarajevu Armin Kržalić u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba upozorava da formulacija o "produbljivanju saradnje u oblasti bezbjednosti" nije tek politička poruka, nego i sigurnosni signal koji zahtijeva ozbiljnu institucionalnu analizu. Podsjeća da Bosna i Hercegovina, prema Ustavu BiH i Dejtonskom mirovnom sporazumu, ima isključivi međunarodnopravni subjektivitet, zbog čega entiteti nemaju ovlaštenja samostalno uspostavljati međunarodne sigurnosne ili odbrambene aranžmane.

"Svaki oblik institucionalizirane sigurnosne saradnje sa drugom državom mora biti u skladu s ustavnim nadležnostima Bosne i Hercegovine i provoditi se preko državnih institucija", naglašava Kržalić za Radiosarajevo.ba.

On smatra da ovakve deklaracije mogu predstavljati ozbiljnu sigurnosnu prijetnju.

"Iz sigurnosne perspektive, ovakve deklaracije predstavljaju element hibridnog djelovanja kada služe za stvaranje političke neizvjesnosti, testiranje reakcija institucija ili slanje poruka domaćoj i međunarodnoj javnosti. Hibridne aktivnosti ne podrazumijevaju samo vojne prijetnje, nego uključuju politički pritisak, informacijske operacije, psihološki utjecaj i pokušaje postepenog mijenjanja percepcije o ustavnom poretku", upozorava.

Zbog toga, ističe, odgovor Bosne i Hercegovine mora biti institucionalan, kroz pravnu provjeru usklađenosti ovakvih inicijativa s Ustavom BiH, kontinuirano praćenje eventualnih aktivnosti koje bi iz njih proizašle te koordinaciju sigurnosnih i obavještajnih institucija.

Profesor Kržalić upozorava i da političke poruke ove vrste mogu negativno utjecati na osjećaj sigurnosti povratnika u RS-u, ali i dodatno opteretiti odnose na Zapadnom Balkanu u vrijeme izraženih geopolitičkih napetosti.

"Za institucije Bosne i Hercegovine najvažnije je reagirati institucionalno, a ne političkom retorikom. To podrazumijeva pravnu analizu usklađenosti ovakvih inicijativa s Ustavom BiH, kontinuirano praćenje eventualnih konkretnih aktivnosti koje bi proizašle iz deklaracije te koordinaciju sigurnosnih i obavještajnih institucija radi procjene mogućih rizika. Istovremeno, potrebno je informisati međunarodne partnere o svim potezima koji bi mogli imati posljedice po provedbu Dejtonskog mirovnog sporazuma", smatra profesor Kržalić.

Pokušaj slabljenja države BiH

Sličan stav iznosi i stručnjak za sigurnost dr. Ahmed Kico, koji smatra da bi najavljena saradnja mogla predstavljati nastavak, kako navodi, hibridnih aktivnosti Srbije preko RS usmjerenih na slabljenje institucija Bosne i Hercegovine.

"Imajući u vidu navedeno, moguće je da se nastavljaju hibridne operacije Republike Srbije preko entiteta Republika srpska da se dodatno oslabe institucije i agencije Bosne i Hercegovine za provedbu zakona. Drugim riječima zagovaraju se dalji procesi saradnje sigurnosnih agencija iz entiteta Republika srpska sa sličnim agencijama iz Republike Srbije, bez da se konsultiraju ili usklađuju takve aktivnosti sa Ministarstvom sigurnosu BiH, odnosno Vijećem ministara Bosne i Hercegovine", smatra dr. Kico u izjavi za portal Radiosarajevo.ba.

Prema njegovoj ocjeni, posebno bi problematično bilo ukoliko bi sigurnosna saradnja entitetskih institucija sa Srbijom bila ostvarivana bez koordinacije s Ministarstvom sigurnosti BiH i Vijećem ministara Bosne i Hercegovine. Kico smatra da bi državne institucije trebale izvršiti detaljnu pravnu analizu svih postojećih sporazuma između sigurnosnih agencija Republike Srpske i Srbije kako bi se utvrdilo da li su u skladu s Ustavom Bosne i Hercegovine i principima Dejtonskog sporazuma.

Istovremeno poziva Obavještajno-sigurnosnu agenciju BiH, SIPA-u i druge državne institucije da nastave intenzivnu saradnju s partnerima iz Evropske unije i NATO-a radi razmjene obavještajnih i sigurnosnih informacija te pravovremenog odgovora na eventualne prijetnje.

"Na taj način suzit će se prostor za hibridno djelovanje Srbije i Ruske Federacije protiv naše države Bosne i Hercegovine. Blagovremena razmjena obavještajnih i policijskih informacija sa navedenim internacionalnim savezima i institucijama, dodatno će poboljšati sigurnost Bosne i Hercegovine, te zaustaviti, a ne produbiti moguću nelegalnu saradnju agencija iz entiteta Republika srpska sa Srbijom", ukazao je.

Iako deklaracija Narodne skupštine RS sama po sebi ne proizvodi pravne posljedice niti može mijenjati ustavni poredak Bosne i Hercegovine, sagovornici upozoravaju da njen politički i sigurnosni značaj ne treba potcijeniti. Njihova zajednička poruka jeste da pitanje specijalnih paralelnih veza Republike Srpske i Srbije  više nije samo političko pitanje, već i pitanje ustavnog poretka, sigurnosne stabilnosti i dosljedne primjene Dejtonskog mirovnog sporazuma.

Upravo zbog toga, svaki oblik saradnje između entiteta i susjedne države, upozoravaju, mora ostati u okvirima nadležnosti Bosne i Hercegovine i biti podložan institucionalnoj kontroli države.