Stručnjaci o platama u javnom sektoru: "Vatrogascima 1.040 KM, rukovodstvu skupštine tri puta više"

Nesrazmjer u platama javnih službenika u Bosni i Hercegovini nije nikakva novost, ali iznova uspijeva da iznenadi javnost i to na jako neugodan način.

Politički analitičar Almir Terzić je prije nekoliko dana na svom Facebook profilu podijelio informacije koje zdravom razumu izgledaju nadrealno ali su, nažalost, itekako surova realnost bosanskohercegovačkog društva i političkog sistema.

Naime, prema podacima koje je Terzić objavio, plate pojedinih profesora u srednjim školama u Kantonu Sarajevo, kao što je Srednja škola primjenjenih umjetnosti, ne prelazi iznos od 1.300 konvertibilnih maraka. Plate službenika Kantonalne uprave civilne zaštite zaduženih za održavanje vozila ne prelaze 1.100 KM. Plata vatrogasaca u Sarajevu iznosi oko 1.040 KM.

Ali zato plate zastupnika i službenika u Skupštini Kantona Sarajevo iznose više nego kada bi se sastavile iznad navedene plate. Prema podacima koje je objavio Terzić, tri zamjenika predsjedavajućeg Skupštine KS imaju plate od 3.800 KM dok predsjedavajući ima platu od 3.920 KM. Savjetnica u kabinetu kantonalnog premijera je zaposlena na platu od 2.560 KM. I to bez minulog rada, toplog obroka, naknade za prijevoz, naknade za komisije... 

Ne umanjujući značaj ni jedne profesije, pa ni profesije političara koji učestvuje u radu izvršne ili zakonodavne vlasti, ne može a da se ne postavi pitanje opravdanosti primanja u skladu sa obimom i značajem urađenog posla za zajednicu i građane.

To pitanje smo postavili prof. dr. Tomislavu Tadiću, inače profesoru sociologije na Filozofoskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, koji je za Radiosarajevo.ba kazao da se pitanje nesrazmjera plata ne svodi samo na nominalnu razliku u iznosima, već na odnos između društveno percipirne odgovornosti, javne koristi i 

"Iz sociološke optike, pitanje nesrazmjera plata ne svodi se samo na nominalnu razliku u iznosima, već na odnos između društveno percipirane odgovornosti, javne koristi i materijalne procjene vrijednosti rada. Kada profesije koje nose visoku razinu rizika, odgovornosti i društvene neophodnosti - poput vatrogasaca ili prosvjetnih radnika - bivaju znatno slabije plaćene od administrativno-političkih funkcija, tada se stvara strukturni nesklad u sistemu vrijednosti", rekao je Tadić te dodao:

"Takav nesklad često postaje polazna tačka društvenog nezadovoljstva, jer građani intuitivno porede uloženi napor, rizik i doprinos zajednici sa materijalnom nagradom. Kada ta veza izgleda narušeno, nezadovoljstvo se ne javlja samo na individualnom, već i na kolektivnom nivou. Ovo ide u prilog tezi da smo duboko politizovano društvo."

Tadić je istaknuo da ovakve pojave doprinose produbljivanju socijalnih i simboličkih nejednakosti, te da se ne radi samo o ekonomskom jazu, već o jazovima u društvenom priznanju i osjećaju pripadnosti zajednici. Grupe koje osjećaju da je njihov rad sistemski potcijenjen razvijaju osjećaj marginalizacije i isključenosti, ističe ugledni sociolog.

"Dugoročno, to može proizvesti vrlo konkretne društvene probleme: slabljenje društvene kohezije, pad povjerenja u institucije, jačanje političke apatije, povećanu sklonost odlasku iz profesija od ključnog društvenog značaja (ovo se odavno dešava sa prosvjetom). U krajnjoj liniji, društvo koje sistematski devalvira vlastite "gradivne profesije" potkopava vlastite kapacitete za stabilan razvoj - ovo je slučaj sa BiH i jedan od glavnih razloga zašto smo decenijama u dubokoj krizi", rekao je Tadić za naš portal, koji se potom osvrnuo na pitanje odgovornosti za ovakvo stanje.

"Odgovornost je prije svega institucionalna i strukturalna, jer dugotrajno održavanje velikih nesrazmjera doprinosi slabljenju povjerenja u institucije, osjećaju nepravde i narušavanju društvene kohezije. Čak i kada su takve odluke formalno u skladu sa zakonima, one mogu biti društveno neodržive ako proizvode trajno nezadovoljstvo i delegitimišu javni sektor u očima građana. Drugim riječima, u Bosni i Hercegovini gotovo da ne postoji ono što se zove postulatom funkcionalnog jedinstva i funkcionalne održivosti društva, o čemu je razumijevajući pitanje društvene integracije, još davno pisao američki sociolog Robert K. Merton", zaključuje Tadić.

Svetlana Cenić, ekonomska analitičarka je za Radiosarajevo.ba rekla kako treba, prije svega, obratiti pažnju na razlike u platama za istu stručnu spremu i zanimanja u privredi i u javnom sektoru.

"To su ogromne razlike. Vlast, nije važno koja već, imaju to diskreciono pravo da uređuju svoje plate. To tako rade jer im se može. Niko ne reaguje i ne propituje. Kada pogledate koliko u budžetima ide na plate, te razlike između najviših rukovodilaca i onih koji su referenti, i tu je nerealan odnos. Što se tiče džravnog nivoa, na početku je bilo 'daj što veće plate visokim funkcionerima' da bi ih privukli da rade, ali kasnije su entiteti i kantoni premašili taj nivo plate. Oni startni osnov odrede pa na osnovu toga ide sve ostale. Još ako na iznos osnovne plate dodate sve ostale dodatke, tek onda vas zaboli glava", rekla je Cenić za naš portal.

Ona je dalje istakla da je pravilo da se u ovoj državi niko ne pita za odgovornost.

"Vidimo to u ovim snježnim padavinama kada se odgovornost prebacuje s jednih na druge. Ovdje niko ne pita za odgovornost za trošenje para i deficite u budžetima. Građani ne pitaju za odgovornost, revizorski izvještaji su postali smiješni. Kakvu odgovornost možete da tražite? Niko ne želi da uđe u problematiku kako se formiraju plate. Svaka privatna firma zna kako će. A ovamo svi imaju istu platu, radio ili ne, došao na posao ili ne. Otpustiti zaposlenog u javnom sektoru je nemoguće, svi dobiju tužbu na sudu plus odštetu. Ko vrednuje kvalitet rada? Partijski drug svom partijskom drugu vrednuje kvalitet rada. Ovo je partokratska država i u javnim institucijama imate jednu staru partijsku podjelu. Dobili smo najveće neznalice da upravljaju ljudima koji znaju.", navodi ekonomska analitičarka.

Cenić je na kraju razgovora za naš portal istakla da je ovakav sistem, jednostavno, neodrživ.

"Svakim danom sve više propadamo. Ako neko kaže da je ovo napredak, molim vas... Mislim da smo napredniji bili odmah poslije rata nego sada i vidi se po rezultatima. Ovo je neodrživo. Ovdje su budžeti u svrhu da se održi postojeći sistem, tako se kroje", zaključuje Svetlana Cenić za Radiosarajevo.ba.