Stranice društvenih mreža i kultura facebook generacije

U sklopu programa Mediacentra „Škola digitalnih medija", mladi novinari pisali su o temama vezanim za kulturu BiH. Prenosimo tekst autorice Lamije Bulgurdžić. 

Živimo u 21 stoljeću u kojem nam je skoro pa sve na dohvat ruke. Jedan od najvažnijih alata koji nam je svima dostupan je internet. Kao takav pomaže nam pri usavršavanju, promociji, učenju, druženju... 

U školama i kroz formalno obrazovanje učimo osnovne stvari, ulazimo u život stićući znanje koje nam pruža knjiga. Ali šta je sa neformalnim obrazovanjem koje nam pruža ne samo internet nego i kultura? 

Internet pruža promociju, a kultura dodatno obrazovanje. Pojavom društvenih mreža rodila se ideja za promocijom u online svijetu. Tako jedna od najpopularinijh društvenih mreža Fecebook omogućava besplatno oglašavanje, kako bi se pristupilo korisnicima usluga, kupcima, publici... 

Kultura u BIH je u isto vrijeme i bogata i siromašna, te je treba unaprijediti, modernizirati. A to se može vrlo lako postići preko društvenih medija i web prezentacija. 

Među najpoznatije kulturne institucije u BiH spada Zemaljski muzej BiH, koji je trenutno zatvoren. Razlog je maćehinski odnos politike prema sedam institucija kulture od državnog značaja – u državi koja nema krovno ministarstvo kulture. 

Tu se dolazi do rješenja problema i to kroz društvene medije. Bilo bi dobro da Zemaljski muzej BiH ima bolju promociju koja bi mu pomogla da i pored neodgovorne politike i dalje egzistira i širi svoje znanje na mlađe generacije. Imao bi taj velikan šta da prezentuje, od stalnih postavki, botaničke bašte, pa do same zgrade i stećaka koji je okružuju. Međutim administrator, koji održava stranicu Zemaljskog muzeja BiH na Facebooku, nije aktivan i kao da mu nije važna publika. 

Oni koji su prepoznali vrijednost Facebooka i jednostavan i besplatan način komuniciranja sa publikom, u BIH kulturnom svijetu su rijetkost. U izuzecima se nalazi Historijski muzej BiH, čiji administrator, i pored teškog stanja i ove institucije, redovno obnavlja stranicu informacijama, fotografijama, najavama dešavanja. 

Narodno pozorište Sarajevo takođe možemo svrstati u izuzetak, jer je i njegov administrator na društvenim mrežama aktivan. Moguće je klikom na facebook fun page vidjeti repertoar predstava, opera i baleta za tekući mjesec, kao i neke fotografije sa nekih od izvedbi. 

U cjelokupnoj priči se pokazuje da su pojedine institucije kulture upoznale svijet online medija, koji u 21 stoljeću zauzimaju posebno interesovanje, pogotovo kod mlađe, tzv Facebook generacije. U BiH je problem taj što online komunikacija još uvjek nije dovoljno prepoznata da bi se putem nje podigla vidljivost i popularnost kuturnih institucija. 

Za ilustraciju uzet je primjer kulturne instutucije, Muzeja Turizma u Italiji, koja je prepoznala potencijal online komunikacije i društvenih mreža. Razlika sa većinom fun stranica bh. kulturnih institucija je u kvalitetnijem sadržaju koji se može vidjeti na stranici – pored repertoara i članaka mogu se vidjeti postavke u muzejima kao i video isječci. 

Osim što se na zapadu dobro komunicira preko društvenih mreža, mogu se pronaći i web stranice kulturnih institucija, na kojima je dostupna virtualna prezentacija dijela muzeja ili pozorišta. 

Samo od sebe se nameće pitanje: Zašto onda i bh. kulturne institucije ne urade isto? BiH ima obrazovane ljude za web stranice kao i za društvene medije. Kada bi se bh. kultura sa svijetom dijelila putem web prezentacija, ili Facebook fun stranica, turisti bi češće dolazili u BiH i znali bi šta je to najbolje što tu mogu da vide. 

Građani BiH često ispoljavaju svoje nezadovoljstvo zbog propadanja bh. kulture. Tako su nedavno ulični crtači napravili 3D odraz otvorenog Zemaljskog muzeja BIH tačno ispred ulaza u isti. Ovu informaciju administrator Facebook fun stranice Zemaljskog muzeja nije podijelio sa publikom. Postavllja se pitanje zašto? Na taj je način mogao bh. politici pokazati kako građani izražavaju svoju ljubav prema kulturi ali istovremeno i negodovanje zbog zatvaranja. 

Kao što je ranije spomenuto znanje treba širiti a ne čuvati za sebe, a to nam u 21 stoljeću najbolje omogućavaju društvene mreže. Preko njih će se prezentovati potencijali i ljepote jedne zemlje, kao i njeno kulturno naslijeđe. 

Ukoliko pitate neku stariju osobu o stanju bh. kulture danas, često ćete naići na jednostavan odgovor da „ništa više nije onako kako je bilo ranije“. Da bi se to ranije vratilo u današnjicu i da bi se ponovo pokrenula kulturna svijest kod građana i poltike, potrebno je aktivirati se u online svijetu, koji danas koristi preko 2 miliona građana BiH i mnogo više miliona građana svijeta. 

Autorica: Lamija Bulgurdžić

Tekst je nastao u okviru trening programa Mediacentra „Škola digitalnih medija" u okviru UN-ovog projekta za partnerstvo i zagovaranje Milenijumskih razvojnih ciljeva.