Stanovnici Starog Grada u strahu da će se ponoviti bujica iz 1986: Za sve krivo obližnje gradilište?

Bosnu i Hercegovinu su u noći sa 3. oktobra na 4. oktobar, pogodile bujične poplave. Najteža situacija je u opštinama Konjic i Jablanica, gdje se svakodnevno već danima stanovništvo i službe spašavanja bore sa prirodnom katastrofom, a izgubljeni su i ljudski životi. 

Posljednjih par dana iz Sarajeva dolaze snimci iz općine Stari Grad, posebno MZ Toka-Džeka i MZ Širokača gdje se vide zabrinjavajuće promjene tla. Bistrički potok predstavlja bujični tok sa brzim protokom vode i njegovo održavanje od izuzetnog je značaja, posebno u vremenu kada svjedočimo sve većoj pojavi bujičnih poplava, te poplava uopšte. 

U sjećanju građana i građanki Sarajeva ostala je poplava iz 1986. godine, kada se voda nakon obilnih padavina akumulirala bez mogućnosti da je odvodi prime, te je kako svjedoče Sarajlije, bujica nosila kontejnere i automobile skroz do korita Miljacke niz ulicu 6. aprila, sadašnju ulicu Bistrik. A 1868. godine govori se o klizištima na području Hošinog brijega koji se otkinuo od brda i sručio na Bistrik. 

Osim općine Stari Grad, s poplavama i nabujalim rijekama se bore i stanovnici općina Ilidža, Novi grad, te Vogošće, a u toku poplava 2014. godine, Vogošća je imala jedno od najaktivnijih klizišta u Kantonu Sarajevo. 

Slična situacija je danas na području Starog Grada, gdje na Bostarićima u MZ Širokača, građani i građanke apeliraju na spas njihove imovine, ali i života, uslijed naznaka da se pokrenulo klizište; 2021. godine i 2022. godine, su građani i građanke Bostarića na lokalitetu Curine njive, uputili inicijativu prema Općini Stari Grad s molbom da se poduzmu akcije jer se "radi se o terenu gdje su se svakodnevno izvodili radovi nasipanja šute i zemlje od strane lica koja grade hotel i parking preko puta pomenute lokacije, gdje su se oborinske vode sa Trebevića skrenule na lokaciju Curine njive - Bostarići."

"Obilaskom navedenog lokaliteta 29.05.2022. godine uočio sam da je uslijed povećanog oticanja vode došlo do znatnog pomjeranja, pucanja tla te do padanja drveća koje se nalazi na ovoj lokaciji."

Općina Stari Grad je tada odgovorila da su uputili zahtjev Republičkoj upravi za inspekcijske poslove RS-a za vršenje inspekcijskog nadzora nad izvođenjem radova na lokalitetu, te zahtjev prema Općini Istočni Stari Grad. 

U objavi na društvenim mrežama dana 7. oktobra 2024. godine, mještani govore da "imamo opasan problem u najavi. Ne mogu reći da djelujemo na vrijeme jer po meni je ovo već kasno. Curine njive su postale aktivno klizište i svaki dan postaje sve gore i gore. Staro igralište na Curinim je bukvalno propalo nekih pola metra i ispucalo na više mjesta i strana."

Apelovali su i prema Općini Stari Grad: "Nažalost teritorija na kojoj je nasip pripada drugom entitetu, a staro igralište i kuće ispod pripadaju Federaciji tako da naše vlasti i ne mogu nešto puno uraditi po tom pitanju sem da stvore jači pritisak na vlasti iz drugog entiteta. Načelniče Irfan Čengić da krenem od Vas, molim vas reagujte na ovo što prije, nadam se da nece doći do katastrofe mozda već u narednim danima i najavljenim padavinama."

Općina Stari Grad je reagovala 7. oktobra, kada su izdali zvanično saopćenje o trenutnoj situaciji, te naveli da "Općina Stari Grad Sarajevo, obavijestila je premijera Kantona Sarajevo, Federalnu upravu civilne zaštite, Kantonalnu upravu civilne zaštite i Opštinu Istočni Stari Grad o uočenim nasipima zemlje u Bistričkom potoku, kao i o premještanju stabala iskrčenog drveća u isti u vezi s gradnjom stambeno-poslovnog kompleksa 'Trebević Hills' na Zlatištu, a u svjetlu trenutnih vremenskih prilika. Općina je pozvala ove nadležne institucije na zajedničko djelovanje kako bi se riješili ovi problemi.
 
Na lokalitetu na kojem se gradi kompleks 'Trebević Hills' iskrčena je velika površina drveća, a koji graniči s naseljenim područjem, što može povećati rizik od klizišta ukoliko nisu ispunjeni svi zahtjevi odgovarajuće struke."

Podsjetimo, 6. septembra 2023. godine, Kantonalna javna ustanova za zaštićena prirodna područja Kantona Sarajevo oglasila se saopćenjem za javnost povodom dešavanja koja se odnose na gradnju i sječu šuma na području planine Trebević, u kojem navodi da se trenutno "na području Zaštićenog pejzaža 'Trebević' ne odvijaju zahvati bilo koje vrste koji su u suprotnosti sa važećim zakonima o zaštiti prirode, te da se ne vrše nikakvi radovi na izgradnji poslovno-stambenih, ugostiteljskih i objekata slične namjene".

"Sve aktivnosti na izgradnji objekata odvijaju se van granica Kantona Sarajevo i nisu u obuhvatu zakonom proglašenog područja Zaštićenog pejzaža 'Trebević' kojim upravlja ova ustanova". Referirali su se direktno na početak gradnje kompleksa Trebević Hills koji se u saopćenju iz 7. oktobra, od strane Općine Stari Grad dovodi u vezu sa cjelokupnom situacijom na Bistričkom potoku.

Borba za Zakon o šumama u FBiH

Šume su dio prirodnog bogatstva Bosne i Hercegovine, te se razlikuju prema namjeni na gospodarske, zaštitne i šume sa posebnom namjenom. 

U članu 26. Zakona o šumama u Kantonu Sarajevo, objavljenom sa izmjenama i dopunama u Službenom listu, 12. maja 2022. godine, šume sa posebnom namjenom su "šume koje prvenstveno služe za zaštitu zemljišta na strmim terenima i zemljišta podložnih erozijama, bujicama, klizištima ili oštrim klimatskim uslovima koji ugrožavaju postojanje samih šuma."

U nastavku člana zakona navodi se da su šume posebne namjene "šume ĉiji je glavni zadatak zaštita naselja, privrednih i drugih objekata kao što su saobraćajnice, energetski objekti, objekti telekomunikacione infrastrukture, zaštita izvorišta i korita vodotoka, obale vodenih akumulacija kao i šume koje su podignute kao zaštitni pojasevi, odnosno koje služe protiv prirodnih nepogoda, katastrofa ili stihijskih efekata ljudskog djelovanja".

Za portal Radiosarajevo.ba, govorio je i Damir Nikšić, zastupnik u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije ispred Naše stranke, koji se već godinama zalaže i inicira borbu za očuvanje okoliša, kroz inicijative o Zakonu o šumama, te za proglašenje zaštićenih područja u BiH, a tema je Zakon o šumama u FBiH u kontekstu trenutne situacije sa poplavama i važnosti šuma posebne namjene.

"Prirodne nesreće ovog tipa se ne mogu zaustaviti. Možemo samo pokušati ublažiti njihov udar i posljedice i nadati se da neće biti još veće. Ako pogledamo snimke posljedica uragana 'Helen' u Sjevernoj Karolini i drugim djelovima SAD u kojima se uragani nikada prije nisu pojavljivali, vidjećemo da su veoma slični onima koje gledamo danas u svojoj zemlji.

Oluja je pogodila i druge dijelove naše regije i ove pojave biće sve češće. Zato se moramo zajednički i organizovano pripremati za takvu budućnost. Primijetićemo da u razvojenom i uređenom svijetu nemaju običaj tražiti odgovorne i krivce u lokalnoj vlasti za nešto što se smatra prirodnom katastrofom, 'višom silom', već su se nakon poplava i bujica fokusirali na to da se bolje bolje pripreme i organizuju za buduće udare.

Uspostavili su čitav novi sistem uzbunjivanja putem mobilnih telefona, što ćemo vjerovatno i mi ubrzo preuzeti, evo već zagovaram to sa kolegama. No, za sada uglavnom tražimo krivce i mislim da to činimo zato što smo u šoku i teško nam je pojmiti novonastalu situaciju na koju stručnjaci intenzivno upozoravaju proteklu deceniju.

Što se tiče Zakona o šumama, ja sam lobirao i pritiskao uporedo sa svojim inicijativama da se on što prije donese. Tražio sam da se formira nova komisija koja će raditi na novom nacrtu, ali da u njoj bude više predstavnika stručnjaka i akademske zajednice nego politike. S druge strane otkrio sam da postoji mala neusklađenost u civilnom društvu, da tako kažem, između onih koji hitno zahtijevaju novi nacrt Zakona o šumama i onih koji su za to da se usvoji postojeći nacrt, tj. neki su tražili da novi nacrt ponovo napišu stručnjaci (čiji sam glas odlučio predstaviti parlamentu), a neki su bili zadovoljni starim nacrtom i tražili njegovo hitno usvajanje. (Nepotrebno je posebno isticati da ovi koji traže novi nacrt nisu zadovoljni starim nacrtom.)

No najveći problem leži u tome što bi Zakon o šumama na federalnom, tj. entitetskom nivou bio neustavan iz prostog razloga što šume čine oko 60% državne imovine. Entiteti još uvijek ne mogu raspolagati tom imovinom iako se Dodik trudi da je uknjiži na entitete i da prodajom balvana isplati dugove RS-a. Zbog toga, koliko sam upućen, kada bi donijeli taj zakon na Federaciji BiH prije nego što se riješi pitanje državne imovine, on bi bio neustavan.

Iz tog razloga sam smislio drugu strategiju i počeo raditi na tekstu rezolucije o proglašenju 60 posto državne imovine Zaštićenim prirodnim područjima. Pozvao sam sve nevladine organizacije i ministarstvo, kolegice i kolege, najavio na sjednici, najavio javnosti u izjavi za novinare i zamislite čuda, još uvijek me niko nije kontaktirao, pa koristim i ovu priliku da uputim poziv svima koji mogu pomoći da pravno uobličimo ovu rezoluciju.

O čemu se radi?

Naime, državna imovina (nekada društvena) čini oko 53 posto teritorije BiH, a šume bi iznosile 30 posto što je upravo omjer koji bi trebali postići po evropskim standardima za zaštićena prirodna područja. Trenutno je u BiH to negdje oko četiri posto zaštićene prirode, u Federaciji još manje, a 2013. smo se u Federaciji BiH obavezali na 17 posto što nismo ispunili u proteklih deset godina.

Moje je mišljenje da je mnogo lakše tu odluku o pretvaranju tolikog procenta te imovine u zaštićena prirodna područja donijeti na nivou vijeća ministara, na nivou države, naravno pod uslovom da svi građani i nevladin sektor pritisne, da se mobilizujemo svješću, nego da taj proces krene 'odozdo' od korisnika državne imovine - lokalnih zajednica, opština u kojima, kao što vidimo, postoje načelnici i određene interesne grupe koje podmeću požare, vrebaju i samo čekaju da posijeku šume i brzo se obogate. Taj proces bi bio opstruiran, sabotiran i nikada ga ne bi doveli do kraja."

Predložio je i inicijativu da Vlada FBiH proglasi pustošenje šuma terorističkim činom što je i objasnio čitateljima i čitateljicama portala Radiosarajevo.ba. 

"Inicijativa koju sam predložio je mnogo jednostavnija jer ne podrazumijeva izmjenu i dopunu Krivičnog zakona već samo odluku Vlade.

Ne da tvrdim da Krivični zakon ne treba mijenjati, već naprotiv, on se mora pod hitno mijenjati jer, evo prosudite i sami: u Krivičnom zakonu Federacije BiH postoji Član 315. koji za pustošenje šuma propisuje kaznu zatvora, zamislite, 'do jedne godine' (što znači da se ona može otkupiti), osim ako se pustoši zaštićena šuma, u nacionalnom parku ili drugim šumama posebne namjene, u tom slučaju kazna iznosi do tri godine zatvora (što se rjeđe dešava jer mi imamo vrlo malo zaštićenih šuma i nacionalnih parkova).

'Pustošenje šume' je iz nekog razloga daleko manje kažnjivo od 'šumske krađe' koju tretira naredni Član 316, a koji propisuje kaznu zatvora do tri godine za više od dva kubna metra oborenog drveta, a od jedne do pet godina ako se radi o zaštićenoj šumi, nacionalnom parku i sl. i ako je količina oborenog drveta više od pet kubika. Ovakav 'naopak' Krivični zakon nema nikakvog smisla, zar ne? Zato je potrebno pooštriti kazne za pustošenje šuma i ja bih predložio minimalnu kaznu od deset godina, ali sam se odlučio insistirati na jednom mnogo radikalnijem pristupu.

U Krivičnom zakonu već postoji Član 201. stav 4 d i g koji definiše 'namjerno izazivanje poplava' kao teroristički čin. Ja sam se pozvao na njega i tražio da se tzv. 'pustošenje šuma' (gola sječa) tretira kao teroristički čin zato što postoji saglasnost naučne i šire zajednice da pustošenje šume ('gola sječa') prouzrokuje bujice i poplave. To znači da je svako ko pustoši šumu svjestan da će svojom aktivnošću prouzrokovati bujice i poplave, tj. štetu javnoj i privatnoj imovini i dovesti ljudske živote u opasnost te, u slučaju da nastavi provoditi tu aktivnost zapravo svjesno planira izazvati katastrofu, a s njom i masovno ubistvo (s predumišljajem) što je teroristička aktivnost.

Zato sam tražio da Vlada Federacije sve one koji organizovano pustoše šume proglase teroristima, tj. terorističkim organizacijama i da ih u skladu s tim tretira pozivajući se upravo na ovaj član KZ FBiH.

Sasvim je normalno da vlade proglašavaju određene organizacije terorističkim, pa vjerujem da i mi to moramo početi u slučaju pustošenja šuma, naročito u svjetlu tragedije koja nas je upravo zadesila i na što sam ukazivao, upozoravao i pokušao svojim parlamentarnim djelovanjem spriječiti.

No kada sam prošli put, skoro tačno prije godinu dana, ponudio ovaj Zaključak parlamentu na usvajanje, naišao sam na negodovanje i spinovanje nekih kolega parlamentaraca koji su me, iz meni neshvatljivog motiva i razloga, optuživali da 'vrijeđam šumare nazivajući ih teroristima'."