Šta znači Kazandžiluk, Đulagina, Abadžiluk, Baščaršija...

Kako najbolje upoznati Sarajevo i njegovu prošlost? Priča vam se može sama kazati kroz šetnju ulicama Baščaršije. 

Nije svjedoci smjene režima upravo su ulice. Interesantno je da su uglavnom među prvim potezima nove vlasti bile promjene imena sarajevskih ulica.

Iako se naziv Baščaršija (tur. başi = glava, glavna + çarşı = trgovište, bazar) prvobitno odnosio isključivo na dio oko današnjeg Baščaršijskog trga, vremenom je to ime postalo sinonim za čitavu kulturno – historijsku jezgru Sarajeva.

Baščaršija je nastala 1462. godine kad je Isa-beg Ishaković sagradio han i brojne dućane. Većina stanovnika je živjela kod Careve džamije, koja je bila s druge strane Miljacke, pa je Isa-beg izgradio i most koji će povezati ovo naselje s ekonomskim centrom grada. 16.stoljeće je bilo najbolji period u povijesti Baščaršije.

Kako se veliki broj zanatlija udruživao u cehove, tako se i sama Čaršija dijelila na ulice u kojima su preovladavale srodne zanatlijske radnje. Ulice su po tome dobile imena kao: Sarači, Kovači, Kazandžiluk... U to doba je, prema nekim procjenama, bilo oko 12000 dućana. Sljedeće stoljeće moglo je biti pogubno za ovaj najstariji dio Sarajeva. Godine 1640. Sarajevo doživljava veliki zemljotres, a 1644. i 1656. godine ga pogađaju i požari. Pola stoljeća kasnije, 1697. godine, Eugen Savojski pali i pustoši cijeli grad tako da ostaje samo nekolicina netaknutih zgrada.

Međutim, niz nesretnih događaja bio je uzrok zaustavljanju razvoja Sarajeva, pa tako i Baščaršije. Dolaskom Austro-Ugarske na ovo područje pojavila se i potreba stranih arhitekata da od Sarajeva naprave evropski grad. To im je pošlo za rukom nakon velikog požara koji je uništio sve, osim ovog dijela Čaršije koji i danas postoji. Tako na kraju ulice Ferhadija nastaje i granica između starog i "modernog" dijela grada.

Najveće zasluge za razvoj Sarajeva sredinom 16. stoljeća imao je osmanski namjesnik Gazi Husrev-beg, koji je podigao brojne znamenite historijske spomenike, poput Gazi Husrev-begove džamije i bezistana, Sahat kule, Kuršumli medrese, Imareta, Tašlihana, Morića-hana...

Upravo se uz istočni zid Gazi Husrev-begovog bezistana pruža Gazi Husrev–begova ulica, među Sarajlijama poznata i kao Zlatarska, jer se u njoj nalaze brojne zlatarske i filigranske radnje.

U osmansko doba pripadnici jednog zanatskog esnafa (ceha) djelovali bi skupa na jednom prostoru, u jednoj ili više susjednih ulica, pa su tako brojne ulice na Baščaršiji imena dobile upravo po zanatlijama i zanatima.

Iako su do danas neki od tih zanata izumrli, na Baščaršiji još uvijek imamo: Abadžiluk, Aščiluk, Bravadžiluk, Čizmedžiluk, Ćurčiluk, Halače, Mudželite, Kazandžiluk, Kujundžiluk, Sarače...

Zanimljiv je podatak i da je ambijentalna cjelina – Kazandžiluk, Male Daire i Luledžina ulica u Sarajevu proglašena nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine. 

Dolaskom Austro-Ugarske uprave, 1878. godine, u grad dolazi i novi stil gradnje, pa se formiraju nove ulice duž kojih se nižu višespratnice izgrađene u zapadnoevropskom stilu.

No, stara jezgra je sačuvala pečat autentičnosti, gdje se i kroz pojašnjenja kako su ulice nastale, vidi trag prošlosti.

Kazandžiluk - nastala je u 16. stoljeću (osmansko razdoblje), u vrijeme formiranja zanatsko-trgovačkog jezgra Sarajeva. Kazandžijska čaršija izgrađena je na zemljištu na kojem je džamiju namjeravao podići Sagrakči hadži-Mahmut, utemeljitelj džamije na Ulomljenici. U Kazandžiluku se izrađivalo razno posuđe i suveniri od bakra, te prodavala kazandžijska roba, po čemu je ulica ostala prepoznatljiva sve do današnjeg vremena. Dio Kazandžiluka bio je i mali trg (Mali kazandžiluk) u obližnjoj Luledžinoj ulici, gdje su kazandžije imali magaze. Izdvajanjem iz ulice Kazandžiluk 1931. godine nastala je ulica Mali kazandžiluk.

Ulica Đulagina - nalazi se u samom središtu Starog Grada u neposrednoj blizini Gazi Husrev-begove džamije. Povezuje ulice Sarači i Mula Mustafe Bašeskije. Nastala je u 16. stoljeću u okviru Gazi Husrev-begove mahale, sadašnje, a ime je dobila po Mustafi Đulu, jednom od zakupaca Gazi Husrev-begovog hana poznatog kao Novi han. Ulica je u osmanskom razdoblju nosila naziv Đulagin han, zatim Đulov han (1878.-1885.), ponovo Đulagin han (1885.-1895.) i na kraju Đulagina, kako se i danas zove.

Abadžiluk - ulica je nastala u prvoj polovini 16. stoljeća i nalazi se u središnjem dijelu Starog Grada, na širem prostoru Baščaršije. Ime je dobila po nekadašnjem Abadžiliku ili Abadžijskoj čaršiji u kojoj su radili i trgovali abadžije, krojači seljačke muške odjeće od finog domaćeg sukna (tur. aba).

Koje sarajevske ulice je zabilježio fotoreporter Radiosarajevo.ba pogledajte u galeriji.