Šta srbijanska BIA-a radi u Sarajevu?

Kako čujem, cijela ekipa iz Makedonije je sada kod vas u Sarajevu, kaže u razgovoru za Radiosarajevo.ba politički analitičar iz Skoplja Sašo Klekovski dok nam govori o umiješanosti srbijanski službi u dešavanja u Sobranju 27. aprila 2017. godine kada je povrijeđen i prozapadni makedonski premijer Zoran Zaev. 

Piše: Faruk Vele

Dok Tužilaštvo za organizovani kriminal Makedonije najavljuje da bi moglo ispitati, među ostalima, i umiješanost pripadnika BIA-e Gorana Živaljevića u nemire u makedonskoj skupštini, ovaj kontroverzni bivši zamjenik šefa srbijanske obavještajne službe se nalazi u glavnom gradu BiH!

Od Vardara do Bosne

Njegov aktuelni šef je Aleksandar Đorđević odnedavno srbijanski ambasador u našoj zemlji i blizak je prijatelj predsjednika Srbije Aleksandra Vučića. Taj doskorašnji direktor BIA-e, koji je na dužnost stupio predajom akreditiva predsjedavajućem Predsjedništva BiH Miloradu Dodiku (podsjetimo na slučaj "Zastava"), bio je šef Živaljeviću i u vrijeme kada se ovaj fotografirao u Sobranju prilikom izbijanja poznatih nemira.

Prema dokumentima makedonskih službi koje su mediji ranije objavljivali, Živaljević se dovodi u vezu s upadima u Sobranje, mada je to Beograd odlučno demantirao.

No, kako je Živaljević u emisiji Happy Milomira Marića govorio da je država "stala iza njega i zaštitila" i to zato jer smo "mi djelovali kao sinhronizovani tim", a branio ga je, hvalio se, i sam Vučić, nema razloga sumnjati da je iza njegove misije stajao zvanični Beograd.

Inače, Živaljević je dugogodišnji obavještajac, a od januara 2003. do marta 2004. bio je i zamjenik direktora BIA. Od 2005. je u diplomatskoj službi – savjetnik je u ambasadi Srbije u Makedoniji.

Osim Đorđevića i Živaljevića, kako je ranije pisao Žurnal.info u srbijanskoj ambasadi  je angažiran i Goran Dragović, koji je formalno savjetnik ambasadora, a obavlja poslove policijskog oficira za vezu.

Dragović ima čin pukovnika u policiji Srbije i bio je komandant Žandarmerije. S te pozicije smijenjen je 31. jula ove godine, nakon čega je, znaovito, imenovan za diplomatu u BiH.

Dr. Nedžad Korajlić, dekan Fakulteta za kriminaistiku primjećuje da je situacija u BiH i regionu složena. Iako napominje da su navedene osobe tu regularno u sklopu diplomatskih aktivnosti, napominje da naša zemlja "nije autsajder kad je u pitanju postupanje u takvim situacijama".

"Neću da sumnjam da će biti određenih loših reakcija, ali trebamo voditi računa o tome", kaže Korajlić za naš portal.

Zanimljivo je da se ekipa BIA-e našla u BiH u samo nekoliko mjeseci. Đorđević je imenovan ambasadorom krajem maja, Draganović je u Sarajevo poslan 31. jula, a Živaljević je stigao nekoliko dana prije prošlih Općih izbora.

Da li se radi o slučajnostima u poslovima u kojima su slučajnosti uglavnom rijetke, pokazat će budući rasplet događaja u našoj zemlji.  Jedno je jasno, da ih je država Srbija htjela nagraditi, sigurno bi ih poslala u daleko bolje diplomatske destinacije. Jesu li na zadatku? Ima li BiH osnova da preispita njihov boravak ovdje?

Dok tražimo odgovore na postavljena pitanja, trebali bismo učiti iz iskustva drugih.  Naravno, cijeli slučaj treba posmatrati u kontekstu širih, geostrateških gibanja, a posebno u kontekstu uloge Srbije u regionu.

Dokumenta makedonske tajne službe do kojih su došli novinari beogradskog KRIK-a, makedonske TV Nova i OCCRP-ja pokazuju da je Živaljević "izvodio propagandne akcije s ciljem promocije ruske politike", bivšeg premijera Nikole Gruevskog i borbe protiv ulaska Makedonije u NATO!

Među dokumentima koju su procurili su i transkripti prisluškivanih razgovora, a makedonska služba navodi da je za to imala sudski nalog.

„Prema našim otkrićima možemo zaključiti da je obavještajac BIA Goran Živaljević u Makedoniji koristio obavještajne metode koje izlaze van okvira diplomatskog statusa… što dovodi u pitanje legitimnost i legalnost njegovih akcija“, piše u dokumentima, prenio je KRIK.

Nedugo poslije ovih otkrića, BIA i makedonska obavještajna službe (AR) dogovorile su međusobno povlačenje zvaničnih predstavnika iz Beograda i Skoplja i dovođenje novih osoba na te pozicije.

Živaljević će nakon toga, naravno, biti upućen u Sarajevo.

Živaljević je osoba bliska ruskim faktorima u Makedoniji,  a tamo je komunicirao i sa Ivanom Stoilkovićem, poslanikom u makedonskom parlamentu i predsjednikom Demokratske partije Srba i snažnim vezama sa Rusima. Ali i vrhom Srbije i, naravno, BIA-om.

Lazanski i propaganda

Analitičar Klekovski veli da su događaji u Sobranju bili rezultat utjecaja različitih službi.

"Nije tajna da makedonska služba ima kompleksne odnose sa srpskom službom, kao što srpska ima kompleksne odnose sa svim službama na prostorima bivše Jugoslavije. Srpska služba je među najutjecajnijim službama u Makedoniji, ako nije i najutjecajnija. Istovremeno su ovdje na vodećim, uključujući i ambasadorske pozicije, bili postavljeni ključni ljudi BIA-e. Kod nas to je bilo normalno prihvaćeno da na visokom nivou BIA ima ljude i da je dosta aktivna u Makedoniji. To se nije skrivalo. Kao što je bilo očigledno prisustvo dotičnog gospodina (Živaljevića) u skupštni, što bi po svim standardima bilo dovoljno da bude proglašen za personom non grata", govori Klekovski.

Još jedna osoba je vrlo indikativna u cijeloj priči na liniji od Skoplja do Sarajeva - Miroslav Lazanski.

Taj novinar, vojnopolitički i član parlamenta prema dokumentima makedonskih službi, je sa pripadnikom srpske tajne službe, opet Živaljevićem, sprovodio medijsku propagandu u Makedoniji u korist bivšeg premijera Nikole Gruevskog i ruske politike. I ovo pokazuju i prisluškivani razgovori i ostali podaci procurili iz istrage makedonske tajne policije, a što je, također, objavio KRIK.

Znakovito, i Lazanski je danas u BiH. Kao i Živaljević. I ovdje Lazanski radi medijsku propagandu za Milorada Dodika i proruske interese. Na RTRS-u od 2016. ima svoju emisiju "Lazanski direktno". Pojavljuje se i u ulozi Srninog analitičara. Tako je ovih dana izjavio da je Dodik sigurno meta, ne samo radikalnih islamista u BiH, nego i određenih centara zapadne moć!

Dešavanja u Makedoniji, veli Klekovski, treba posmatrati kroz spor sa Grčkom, te posebno ulazak u NATO. Nema dileme da je tako i u BiH.

"To je ram za analizu onoga što se dešavalo zadnjih godinu, dvije. Međutim,  Makedonija je okrenuta Zapadu i ona nije Ukrajina. Makedonci Njemačku smatraju glavnim partnerom, a Albanci Ameriku. Nema šansi zaokret prema Rusima. Ono što mogu da prave jeste da ometaju taj proces integracija. Generalno prisustvo Rusije na Balkanu ima ulogu da ometa integracije u NATO i zapadne strukture. Nije isključen eventualni utjecaj srpskih službi, u koordinacija sa ruskim utjecajima, da uspore taj proces proširivanja NATO-a i konsolidacije jugoistočnog krila", veli naš sagovornik.

U BiH sve itekako ima veze sa NATO-om. Serija događaja u zemlji može se vrlo jasno povezati sa nedavnim zeleim svjetlom NATO-a za aktivaciju  Akcionog plana za članstvo (MAP), što predstavlja nastavak puta ka članstvu naše zemlje u NATO-u.

Dr. Jasmin Mujanović, politički analitičar sa Instituta Istok-Zapad u New Yorku i doktor filozofije Fakulteta političkih nauka York Univerziteta u Torontu, u razgovoru za Radiosarajevo.ba analizira i dolazak srpskih obavještajaca u Sarajevo.

Podsjetimo, upravo je Mujanovićev tekst "Opasan ruski gambit u Bosni" objavljen u uglednom časopisu Foreign Affairs prošle jeseni izazvao mnogobrojne reakcije i po prvi put na direktan način i na međunarodnoj sceni analizirao opasni ruski utjecaj na Balkanu. Pitamo ga i o srpskim obavještajcima i eventualnim vezama s događajima u Podgorici i Skoplju.

"Sasvim je očigledno da se opšta politička situacija u regionu značajno promijenila od 2016. godine, možda čak i od 2014., odnosno od početka ruske agresije u Ukrajini. Naime, i u Crnoj Gori i Makedoniji smo vidjeli de facto rusko-srbijanske državne udare, i u oba slučaja primarni cilj je bio sprječavanje nastavka procesa NATO proširenja na području zapadnog Balkana. Sada je već jasno — i potvrđeno na osnovi dokumenta koji su procurili iz Makedonije nakon pada vlade Nikole Gruevskog — da je to primarni ruski objektiv u našem regionu, i da je zvanični Beograd, u saradnji sa režimom u Banja Luci, najvažniji domaći partner u tom projektu", objašnjava Mujanović.

Prebacivanje u BiH

Podsjeća da su “udarci” u Crnoj Gori i Makedoniji fulili metu,

"Taktička bitka se sada prenosi na BiH, državu koja je, svakako, strateški centar regiona; objektivno i pogotovo sa pogleda Moskve. Ni Rusija, ni Srbija ne smiju dozvoliti da BiH se konačno pridruži NATO Savezu jer bi to faktički predstavljao kraj njihove regionalne politike. Sa Bosnom u NATO-u, Balkan je, u jednom važnom smislu, završena priča, čak i ako se na EU još uvijek čeka u većem djelu regije. Zbog toga mi već gotovo dvije godine gledamo kako i Moskva i Beograd, u talu sa Banja Lukom, odnosno sa Dodikom, pripremaju teren za opasni politički avanturizam. Paravojne formacije, militarizacije policijskih struktura, formiranje paralelnih institucija i takzovanih kriznih štabova itd. Vijest oko MAP-a je njih sigurno samo još više uplašila, a zbog toga je također imperativno da svi relevantni politički faktori u BiH što prije omoguće pridruženje zvaničnog Sarajeva u taj Savez", kaže on.

Mujanović, na kraju, upozorava:

"Ponavljanje crnogorskog ili makedonskog  scenarija u BiH bi bilo značajno opasnije, ne samo za BiH i sve njene građane, već za čitav region i čitav kontinent".