Šta je u 2011. učinjeno po pitanju napuštenih pasa

Radiosarajevo.ba
Šta je u 2011. učinjeno po pitanju napuštenih pasa

8. aprila 2009. na snagu je stupio Zakon o zaštiti i dobrobiti životinja u BiH. Tako su životinje u BiH konačno dobile kakvu-takvu pravnu zaštitu nakon desetogodišnje borbe. Stupanjem Zakona na snagu, sva briga za životinje prešla je na bh. vlasti.

Zakon je propisao da sve jedinice lokalne samouprave u roku od godinu dana moraju osnovati skloništa za napuštene životinje, a pri tome je zabranio ubijanje životinja, uveo sankcije neodgovornim vlasnicima i mikročipiranje kućnih ljubimaca, zabranio prodaju pasa i mačaka u pet shopovima te uveo sterilizaciju/kastraciju napuštenih životinja. Ostavljen je prostor za odluku o tome koja jednica lokalne samouprave treba osnovati sklonište, pa je navedeno: kantoni, općine, gradovi..., što daje slobodan prostor, da se na osnovu procjene stanja u određenom regionu osnuje jedno, dva ili više skloništa.

Propali projekat Kampus
Upravo ta skloništa, koja su vlasti morale da naprave u zadatom roku te sterilizacija napuštenih pasa postala su najveći problem. Što se skloništa tiče, 30. jula 2009. godine potpisan je Sporazum o realizaciji projekta Prihvatilište za životinje – Grad Sarajevo u kojem su utvrđena međusobna prava i obaveze Grada Sarajeva, Kampusa i SOS-a, vezana za pokretanje aktivnosti na realizaciji projekta skloništa. Međutim, u projekat su se vrlo brzo umiješali načelnici sarajevskih općina te je umjesto malog skloništa koje je trebalo da služi kao primjer te vid terapije za liječenje ovisnika o narkoticima - u Kampusu najednom trebao da nikne ogromni gradski azil za više od 600 pasa (što se nigdje u svijetu ne radi). SOS je nakon toga istupio iz projekta, budući da nešto takvo nije bilo predviđeno ugovorom.

Međutim, zahvaljujući uhodanom bh. prebacivanju obaveza i odgovornosti, datum izgradnje skloništa je konstantno odgađan uz uvijek slične razloge - problem dobijanja dozvola, itd. U međuvremenu su manji bh. gradovi počeli da prave svoja skloništa (Foča i Bratunac su bili među prvima, čak su i plaćali ljudima za dovođenje pasa). Zenica, koja je nekada važila za "najkrvaviji grad za pse u BiH", gotovo je pred rješenjem problema, Tuzla je tu negdje, dok se Sarajevo, glavni grad BiH, i dalje nalazi svjetlosnim godinama daleko.

Problem broja pasa, koji je trebao biti riješen masovnim sterilizacijama za koje su zadužene Kantonalne veterinarske stanice, sve je veći i veći, a žalbe građana sve brojnije. Zašto? Zato što gradske vlasti nisu napravile higijenski servis koji bi pse prikupljao i dovodio na sterilizaciju te ih odvozio nakon oporavka. Gradska kafilerija, koja ima i resurse i obučene ljude za takve aktivnost, je isključena iz tog projekta i prikuplja samo leševe životinja sa ulice te pse za koje veterinarska inpekcija izda nalog da trebaju pokupiti. Također, ni veterinarske stanice su dugo vremena odbijale da rade svoj posao sa sterilizacijama, ali su nakon konstantnog pritiska zaštitara životinja polako popustile i počele da rade te i pružaju prvu pomoć napuštenim psima. Nažalost, i pored toga što su veterinari krenuli sa sterilizacijama i dosta je urađeno na tom planu, veliki broj pasa je ostao netaknut usljed nedostatka higijenskog servisa. Određeni broj pasa sterilisan je samo zahvaljujući dobroj volji zaštitara i građana, koji su volonterski preuzeli posao za koji su vlasti morale napraviti uhodan servis.

Jedno sklonište, dva kantona
Vratimo se skloništu i Kampusu. Načelnik Općine Ilidža, Senaid Memić, je prije nekoliko dana medijima saopćio kako od izgradnje tog skloništa neće biti ništa te da će se gotovi objekat skladišta u Prači (Bosanskopodrinjski kanton) preurediti u azil za pse.

"Iako će učestvovati u uređenju ovog azila, Općina Ilidža namjerava iskoristiti staru zgradu zemljoradničke zadruge u Rakovici i napraviti azil za svoje područje", izjavio je tada Memić novinarima.

I zaista, u Sarajevu je 29. decembra potpisan Sporazum o sufinansiranju unajmljivanja skloništa/azila za životinje u Prači. Sporazum su potpisali ministri privrede i prostornog uređenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo, Rusmir Sendić i Abid Jusić; gradonačelnik Alija Behmen te načelnici i predstavnici sarajevskih općina.

Kako su na konferenciji za medije najavili, planirano je da se u naredna dva mjeseca steknu osnovni uslovi kojim će sklonište za oko 500 pasa lutalica biti stavljeno u funkciju.

Općina Prača osigurat će lokaciju, neophodnu dokumentaciju i novac za gradnju objekta, dok će kanton i općine izdvojiti novac za iznajmljivanje i održavanje skloništa. Za ovu namjenu u 2012. godini potrebno je izdvojiti 942 hiljade KM, a sve pojedinosti će biti precizirane ugovorom koji će sporazumne strane potpisati početkom marta naredne godine, kada i je planirano stavljanje objekta u funkciju.

Zamisao je da u okviru azila djeluje i higijenska služba, a sam projekt zbrinjavanja podrazumijeva i transport, čipovanje pasa, hranjenje, vakcinaciju, u nekim slučajevima i eutanaziju pasa pa čak i njihovo sahranjivanje.

"Ovo je kompleksan i dugoročan projekt u koji se moraju uključiti i eksperti veterinarske, pravne i ekonomske struke. Trenutno imamo vanrednu situaciju koja zahtijeva i vanredne mjere u rješavanju ovog gorućeg problema. Procjene su da na području Kantona ima od pet do 20 hiljada pasa lutalica i jedan azil ne može riješiti taj problem. Mi pokušavamo da ovim projektom zbrinemo najagresivnije pse s mjesta na kojima su građani potencijalno najugroženiji", istakao je ministar Sendić i dodao da će se u dogledno vrijeme razmotriti mogućnosti proširivanja kapaciteta za zbrinjavanje pasa lutalica.

Također je dodao da će se uporedo sa realizacijom ovog projekta nastaviti i aktivnosti na kastraciji i sterilizaciji pasa putem Kantonalne veterinarske stanice.

Prema riječima ministra Jusića namjera je da se na ovaj način postigne i veća komunalna higijena. Planirano je da u prvoj fazi projekta, a nakon što azil bude u funkciji, na terenu interveniraju i ekipe higijenskog servisa, koje bi djelovale po dojavama građana ili općinskih subjekata. Za tu svrhu, kako je predviđeno, bit će otvorene i posebne telefonske linije.

I pored svega ovoga, ljudi koji se aktivno bave problemom napuštenih pasa predviđaju sličan razvoj situacije kao i sa Kampusom.

Potpisan sporazum o sufinansiranju azila za pse

Ništa od azila za pse u TZ Kampus

Osuđivanje brutalnosti nad životinjama

Šta je dobrobit životinja?

Ubijena sarajevska lisica

BiH: Zemlja napuštenih životinja

Težak slučaj nasilja nad psima u Zenici (FOTO)
Rasplet priče o bačenim kučićima (VIDEO)
PETA: 2.500 dolara za informacije o djevojci koja je bacala kučiće (AUDIO)

Ismet Dizdarević: Danas pas, sutra možda i vaše dijete (AUDIO)
Reakcije na snimak djevojke koja baca štence u rijeku (VIDEO)
Ivanišević i Pašić: Prijetnje i maltretiranje od strane građana
Zlostavljanje životinja - nova zabava sarajevske omladine
Nepoštivanje Zakona o zaštiti i dobrobiti životinja
Damir Nemir Janeček: Kinofil (VIDEO)
Tragom bijesne lisice iz Trnova
8. april je tu, a gdje su skloništa za životinje?
Zaštitari životinja u BiH: Neshvaćeni i maltretirani (VIDEO)
Sada i zvanično: Protesti protiv nasilja nad životinjama 

 

Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.

/ Najčitanije

/ Najnovije

Podijeli članak