Skenderija i Dom mladih: 'Nešto naljepše što se moglo dogoditi mladosti Sarajeva'

Gimnazija Skenderija, sogan dolma, tufahija, kultura i nauka, Čuhra legenda, pozorište Čobanija, familija moja čaršija, glase stihovi pjesme Sarajevo grupe Kultur Shock.

Ukoliko živite u glavnom gradu Bosne i Hercegovine svaki od gore navedenih fenomena zauzima posebno mjesto u vašim srcima, a s obzirom na to da je danas 29. novembar tekst ćemo posvetiti centru Skenderija.

KSC Skenderija otvorena je tačno na današnji dan prije 54 godine, 29. novembra 1969. godine.

Centar Skenderija predstavlja jedinstveno arhitektonsko djelo, arhitekata: Živorada Jankovića, Halida Muhasinovića i Ognjena Malkina. Iste godine, kada je i sagrađena, dobila je nagradu magazina BORBA, to je bilo priznanje za najbolje arhitektonsko djelo u Jugoslaviji. Ta 1969. godina je bila prekretnica za Centar Skenderija, a na otvorenju je i premijerno prikazan klasik Bitka na Neretvi Veljka Bulajića.

Naravno, "creme de la creme" ekipu te noći predvodili su predsjednik Jugoslavije Josip Broz Tito i njegova supruga Jovanka. Tu je bio i Omar Shaarif, zvijezda filmova Lorence od Arabije i Doktor Živago, kao i jugoslovenski filmski bardovi Bata Živojinović, Boris Dvornik, Milena Dravić, Ljubiša Samardžić...

Na prostoru od 70.000 metara kvadratnih nalaze se višenamjenske dvorane u kojima se tokom čitave godine organizuju razne sportske, kulturne i sajamske manifestacije, te "Privredni grad" sa brojnim prodavnicama, kafićima, galerijama, agencijama kao i firme različitih djelatnosti. U okviru kompleksa Skenderije nalazi se i Dom mladih, antologijsko okupljalište sarajevske omladine, navodi se na službenoj web stranici centra Skenderija.

Kome smeta Skenderija danas

Prije nekoliko dana, Damir Nikšić, zastupnik Naše stranke u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, objavio je na društvenim mrežama tekst 'Bitka za Skenderiju'.

Nikšić u ovom tekstu, koji je podržao i SDP-ovac dr. Dragan Stevanović, tvrdi da postoje ljudi koji planiraju rušenje čitavog kompleksa Kulturno Sportskog Centra Skenderija i izgradnju poslovnog centra na njegovom mjestu.

"Nekom naša Skenderija smeta 'iz sentimentalnih razloga' (da ne kažem 'ideoloških'). Nekom smeta iz praktičnih: potrebna je veća i savremenija sala, itd. Mnogi joj traže mane samo da ne bi vidjeli ono što ona zbilja jeste i predstavlja, ili da bi umanjili njenu arhitektonsku i kulturno-historijsku vrijednost kao spomenika arhitekture brutalizma i spomenika jedne plodne kulturne, umjetničke, sportske i privredne aktivnosti u prošlosti", navodi on, te, između ostalog, dodaje:

"...Kao da postoji plan da zgrada erodira, da njena statika bude dovedena u pitanje, da postane opasna po život, kako bi postojao dobar razlog da je sruše i izgrade moderni biznis centar sa soliterima i hotelima.

Gledate planove koji već postoje i godinama cirkulišu. Dobio sam ih još 2019. Neki izvori tvrde da isti šeik koji je uložio u 'Beograd na vodi' stoji i iza ovog projekta. Dakle isti recept neoliberalnih ideologa na vlasti. Sve se to planira bez saglasnosti građana Sarajeva koji su samodoprinosom izgradili sebi Skenderiju.

Neoliberalna ideologija je ideologija oportunizma, njihova doktrina je doktrina šoka, oni otimaju javnu imovinu i javni prostor na prepad, iz zasjede, nakon što prethodno puste da sve propadne ne dozvoljavajući da se popravi, možda da bi pokazali i dokazali da takav koncept javnog dobra i imovine ne funkcioniše, pogotovo ako se nalazi na tako atraktivnoj lokaciji, u centru grada, a znamo dobro da, kada je o nekretninama riječ, postoje tri zlatna pravila: lokacija, lokacija, lokacija.

(...) Djelujem kroz socijal-liberalnu Našu stranku. Naša stranka predstavlja građane Sarajeva koji su mišljenja da Skenderija mora biti sačuvana i obnovljena, proglašena nacionalnim spomenikom koji će, pored svojih propisanih aktivnosti imati i svoje muzeje: umjetnosti, muzike i sporta koje turisti mogu posjetiti i postati prisniji sa gradom, centrom koji su građani Sarajeva sami izgradili samodoprinosom i koji mora služiti ne samo građanima Sarajeva, već svim građanima BiH, obzirom da je Sarajevo njen glavni grad. KSC Skenderija bi trebao služiti svim bosanskohercegovačkim umjetnicima, sportistima i privrednicima."

Nikšić je uz tekst objavio i fotografije kako bi budući poslovni centar mogao izgledati ukoliko se dozvoli rušenje KSC Skenderija.

Na fotografijama dominiraju visoki tornjevi, a šta bi oni značili za Sarajevo i njegove stanovnike za portal Radiosarajevo.ba govorio je fizičar i stručnjak za kvalitetu zraka Martin Tais.

Fizičar navodi kako je potrebno donijeti konačne i čvrste odluke koje će doprinijeti čišćem zraku u glavnom gradu Bosne i Hercegovine.

"Mislim da je generalno potrebno da se izbace misije iz Sarajeva, znači zagađivanje iz uglja i čvrstih goriva. Grad i Skupština Kantona Sarajevo trebaju imati viziju i odlučiti hoće li se Sarajevo čistiti od zagađenja. Moraju imati strategiju i trebaju izdvojiti sredstva, nisu to velika sredstva za Kanton, to je nekih dva posto iz budžeta i za osam godina bi imali vidni napredak.

Ovako samo čekamo na prirodne uslove, na kišu, snijeg, vjetar. Ne možemo tako neplanski živjeti", rekao je Tais.

Nove visoke zgrade u sarajevsku dolinu doprinijet će starim problemima, naveo je naš sagovornik.

"Visoki tornjevi bili bi prepreka u sarajevskoj dolini, mi tu moramo imati što niže zgrade, moramo stvoriti što više prostora za čisti zrak koji prirodno struji i dolazi u grad i čisti ga. Sve ostalo su prepreke, dolinom Miljacke treba napraviti što nižu gradnju, okruženu zelenilom, pustiti zrak koji dolinom Miljacke najbrže i najviše u noćnim satima dolazi u Sarajevo nesmetano prolazi i struji.

Ne smijemo se suprotstavljati prirodi koja ima svoje tokove. Kada je inverzija, kada je Sarajevo u magli i prljavom zraku, u takvim situcijama između 21 sat i 6 sati ujutro prirodni zrak struji većom brzinom, treba mu obezbijediti koridor da on nesmetano čisti Sarajevo", zaključio je Tais.

Dom mladih

Dom mladih je bio jedan od najsavremenijih objekata ovog tipa na prostorima bivše Jugoslavije pa i šire.

U Domu mladih su se pored koncertnih dešavanja održavala tradicionalna vjenčanja, brucoške večeri, proglašenja diplomanata, "Crveni karanfil", i slično. U ovom omladinskom centru djelovao je i Književni klub, zatim brojne redakcije za filmske, scenske, kulturne, muzičke, likovne i izdavačke programe, a kroz sve ovo nudila se mogućnost mladima da se okušaju i kao autori. 

Mnoge neafirmirane pop i rok grupe kao i izvođači zabavne muzike počeli su svoju karijeru upravo u "Domu mladih" da bi kasnije postali priznati muzičari širom regiona, ali i svijeta: Kemal Monteno, Bijelo dugme, Dino Merlin, Indexi, Crvena jabuka, Plavi orkestar, Ambasadori, Regina, SCH i mnogi drugi.

Svoja sjećanja na početak rada Centra Skenderija i sarajevskog Doma mladih za portal Radiosarajevo.ba podijelio je i prvi direktor Doma mladih i osnivač Projekta Ars aevi Enver Hadžiomerpahić.

"Nešto naljepše što se moglo dogoditi mladosti Sarajeva u tom periodu i meni osobno je odluka da se gradi Centar Skenderija, velika sportska univerzalna dvorana, ali i odluka da se za mladost Sarajeva izgradi Dom omladine. To je bilo nevjerovatno, pratio sam razvoj izgradnje do dana otvaranja i dopustio sam sebi da smišljam kako bi taj Dom omladine mogao da radi.

Napravio sam jednu malu knjigu o djelovanju Doma mladih i odnio je u gradsku konferenciju Saveza socijalističke omladine koja je trebala da preuzme djelatnost Doma mladih, nakon nekog kratkog vremena mene su imenovali za odgovornog organizatora svih programskih djelatnosti tog fantastičnog objekta.

Nešto ljepše nisam mogao da zamislim, u tom vremenu Sarajevo je bio vulkan pozitivnih, kreativnih energija, u prostoru muzike, vizuelnih djelatnosti. Bilo je dovoljno samo otvoriti vrata Doma mladih da ta bujica ljepote uđe u te prostore i da nam bude fantastično", zaključio je Hadžiomerspahić.