"Sidranovi dani": Sarajevo pjeva svome pjesniku

Festival "Sidranovi dani", posvećen književnom i umjetničkom djelu jednog od najznačajnijih bosanskohercegovačkih književnika, akademika Abdulaha Sidrana, bit će otvoren u srijedu, 30. septembra, u Bosanskom kulturnom centru Kantona Sarajevo.

Otvaranje festivala počinje u 18.30 sati, a program će biti posvećen različitim aspektima Sidranovog stvaralaštva i njegovom mjestu u bosanskohercegovačkoj kulturi.

Nakon prigodnih obraćanja bit će prezentiran rad vajara Addisa Eliasa Fejzića na bisti Abdulaha Sidrana, dok će u galeriji BKC-a biti otvorena izložba izabranih fotografija "Prijateljski", čiji su autori Velija Hasanbegović, Fuad Fočo i Šahin Šišić.

U 19.30 sati bit će premijerno izveden poetski igrokaz "Kost i meso", u kojem odabrane Sidranove stihove interpretiraju Emina Muftić, Miodrag Trifunov, Mona Muratović i Tarik Đinić, prema dramaturškom konceptu Almira Bašovića.

Program će biti nastavljen prigodnim druženjem od 20.30 sati u BKC-u.

Organizatori navode da je cilj festivala kroz književnost, pozorište, fotografiju, skulpturu i druge umjetničke forme podsjetiti na bogatstvo Sidranovog opusa i njegov značaj za bosanskohercegovačku kulturnu memoriju.

Abdulah Sidran, koji je preminuo 23. marta 2024. godine, iza sebe je ostavio izuzetno značajan književni opus, ali i snažan trag u javnom i kulturnom životu Bosne i Hercegovine. Bio je pjesnik, prozni pisac, scenarista i jedan od najprepoznatljivijih glasova bosanskohercegovačke književnosti.

Njegovo stvaralaštvo bilo je snažno vezano za Bosnu i Sarajevo. U ranijim razgovorima s ovim autorom, Sidran je o Bosni govorio ne samo kao o političkoj ili historijskoj činjenici nego kao o prostoru vlastitog pripadanja i iskustva. U jednom od razgovora isticao je da "Bosna nije ni srpska ni hrvatska ni bošnjačka – Bosna je bosanska".

Njegova poezija i javni istupi često su se vraćali i traumatičnim iskustvima rata, posebno Srebrenici. Govoreći o pjesmi "Srebrenica", Sidran je ranije kazao da je nastala iz mješavine tuge i ogorčenosti odnosom međunarodne zajednice prema Bosni i Hercegovini i tragediji njenog naroda. Istovremeno, Sidran je ostao snažno vezan za Sarajevo i njegovu kulturnu memoriju.

U ranijem osvrtu na Sidranovo djelo navedeno je da on "nije govorio samo o Bosni – on je govorio iz nje", te da nije bio samo pjesnik Bosne, nego i jedan od njenih prepoznatljivih kulturnih glasova.

Upravo zbog širine njegovog stvaralaštva, "Sidranovi dani" nastoje njegovo djelo predstaviti izvan isključivo književnog konteksta. Izložba fotografija, rad na skulpturi i poetski igrokaz trebali bi ponuditi različite načine susreta s njegovim djelom i omogućiti da Sidranovi stihovi i njegove ideje nastave živjeti kroz nove umjetničke interpretacije.