Saračević: Želimo u Beču podići spomenik žrtvama Srebrenice!

U savezu bh. udruženja "Consilium Bosniacum" uvjereni su da će državni parlament u Austriji naredne sedmice, odnosno 7. jula, donijeti Rezoluciju o Srebrenici, koju je ovaj savez uputio još 2020. godine.

Damir A. Saračević, predsjednik saveza “Consilium Bosniacum” kaže u intervjuu za portal Radiosarajevo.ba kako imaju „apsolutnu političku podršku“.

„Na svojoj strani imamo tri do četiri velike parlamentarne stranke. To su 152 od ukupno 183 poslanika imamo. Rezolucija će se, dakle, izglasati! Ostaju, dakle, samo desničari. Bit će zanimljivo vidjeti da li će oni ustati za Rezoluciju. Jer ako neće bit će poslana poruka da negiraju presude Haškog tribunala i Rezoluciju o Srebrenici koju je još 2009. godine usvojio Europski parlament“, kaže za naš portal Saračević.

Podsjeća da je Evropski parlament (EP) kada je prije 13 godina usvojio Rezoluciju o genocidu u Srebrenici pozvao članice Europske unije (EU) da, također, usvoje taj dokument u svojim parlamentima, kao i države zapadnog Balkana.

„Međutim, 13 godina je prošlo austrijski parlament nikad to nije usvojio Rezoluciju. Iako smo u kontinuitetu ukazivali na potrebu takve odluke, teško to mogu uradit pojedinci. Nismo imali mogućnosti. Mi smo zbog toga, ali i drugih razloga na nivou Austrije osnovali savez bh. udruženja "Consilium Bosniacum". To je savez građanske orijentacije, u njega nisu uključene vjerske zajednice. Dvadeset i jedno udruženje je poslalo svoje predstavnike na osnivačku skupštinu 2019. godine u Beču. Kad smo uspjeli osnovati ovaj savez, onda smo napravili sinergiju i otvorile su se drugačije mogućnosti za djelovanje, uključujući i pitanje Rezolucije u Srebrenici“, veli naš sagvornik.

Cvijet Srebrenice u bečkom parku

Koordiniranim radom u proteklih dvije godine uspjeli su doći do parlamentarnih klubova i predstavnika stranka koji su zastupljeni u parlamentu Austrije. Pomogli su i naši ljudi koji imaju značajne funkcije u austrijskim strankama.

„Mi smo njima objašnjavali, donosili tekst Evropske rezolucije. Govorili smo i govorimo o značaju koji takav jedan proces ima ne samo za nas Bosance u Austriji, već i za austrijsku javnost. Za mlade koji odrastaju u nekim drugim okolnostima. Da znaju šta se desilo pred njihovim vratima prije samo 27 godina. Vidimo i kroz rat u Ukrajini da se takvo što može ponoviti. Moramo razmišljati o tome šta su bili uzroci tom zlu i mržnji, kako da se svi skupa zaštitimo od tih stvari“, poručuje Saračević.

U tom svjetlu vidi i značaj kulture sjećanja.

„Tako mi razumijemo tu rezoluciju. Ta rezolucija otvara mogućnost daljnjeg djelovanja na tom polju, dakle, kulture sjećanja. Imali smo sastanke sa zvaničnicima grada Beča. Dogovorili smo se, kada se usvoji Rezolucija, da idemo prema njima, da radimo na tome da se u Beču podigne spomenik žrtvama genocida u Srebrenici! U nekom od bečkih parkova“, potvrđuje nam Damir.

Imaju i viziju tog spomenika.

„Bio bi to Cvijet Srebrenice kao fontana, s nekom tekstualnom porukom. Da imamo mjesto gdje ćemo se sjećati Srebrenice svaki dan, kada prođemo pored parka, spomenika… A ne samo 11. jula. Ta tako gajimo kulturu sjećanja“, poručuje Saračević.

Ukoliko državi parlament Austrije usvoji Rezoluciju - a podrška je u ovom trenutku osigurana - on se obavezuje da finansira takve projekte, kao i da ih i sami organiziraju.

„Quo vadis, Aida“ u austrijskom parlamentu

Već su napravljeni značajni koraci na tom planu. Admir Mehmedović, politički referent u savezu, te gradski vijećnik u austrijskom gradu Trasimaueru ove godine vodi grupu austrijskih parlamentaraca na komemoraciju u Srebrenici.

Na jesen će u austrijskom parlamentu biti prikazan film „Quo vadis, Aida“ rediteljice Jasmile Žbanić. Kao i prošle, i ove godine će hiljade ljudi marširati Bečom u znak sjećanja na 11. juli i pad zaštićene enklave. Biciklisti iz Austrije već početkom jula kreću u Potočare.

I Dodik će moć odgovarati pred zakonima Austrije

„Usvajanje Rezolucije „zatvara usta“ onima koji misle da mogu doći u Beč da negiraju genocid u Srebrenici. To je dodatna poruka. Takvi, poput člana Predsjedništva BiH Milorada Dodika, mogu doći u sukob sa austrijskim zakonom. Imamo omladinu koja je odgajana sa drugačijem okruženju, ali pojedinci dolaze i truju tu mladost nacionalizmom. Cilj Rezolucije je i da se spriječe takvi pojedinci i da se djeluje na stvaranju mira“, priča nam čelnik "Consilium Bosniacum".

Ovaj savez je bio među brojnim pojedincima koji su digli svoj glas protiv rata i podjela u BiH.

„Bili su protesti širom svijeta i Europe. Mi smo se uključili kao savez. Nikad se kao tada nije pričalo više o ratu u BiH. Zbog rata u Ukrajini fokus je prenesen i pritisak je smanjen, ali mi znamo da to nije prestalo. Trebamo biti oprezni“, smatra Saračević.

Dijaspora će se odazvati na izbore

Uprkos odrađenim problemima uvjeren da da će odziv dijaspore na predstojeće Opće izbore biti veći nego ikada u posljednjih 15-20 godina.

„Ja sam lično u svome neposrednom okruženju potaknuo na registraciju određen broj ljudi koji nikad nisu glasali! Pokazuju veliki interes. Politika je u proteklim godinama odigrala svoju ulogu. Rijetko su dolazili. Eventualno neposredno pred izbore: „Evo nas, šta vam treba“. To je bilo smiješno i neozbiljno. Sada se radi ozbiljno preko Snage Domovine Ahmeda Husagića i drugih organizacija koje djeluju“, naveo je.

Na kraju kaže da je „dijaspora svjesna i vezana je za BiH“.

„Dijaspora je pokazala da je ozbiljan faktor i da može da djeluje. Pokazala je to i Rezolucija o Srebrenici, ali i kada su u pitanju stavovi pojedinih država. Vremenom će biti i bolje. Vrijeme je došlo do se dijaspora uveže sa maticom. Pogrešno je da to politika završi za nas. Svako u svom segmentu rada treba da se uvezuje, da djelujemo, da pravimo sinergiju. Koliko dijaspora treba maticu, toliko i ljudi u BiH trebaju dijasporu“, zaključio je Saračević u intervjuu za Radiosarajevo.ba.

Naša dijaspora, kaže Saračević, nije više dijaspora od prije 30-40 godina.

„Sada imamo ljude koji imaju ozbiljan utjecaj na stavove država u kojima žive poput Njemačke, Austrije i EU. Imamo ljude koji su sposobni. Oni su naučnici, političari, djeluju na polju, kulture, ekonomije... To su ljudi koji su rođeni ili odrasli u tim zemljama Europe. Imaju sve veći utjecaj na stavove tih država naspram onog što se dešava u BiH“, poručio je Saračević.