Sanela Prašović režirala film o logoru "Sonja" i životu Harisa Hastora: Priča koju moramo ispričati
Sanela Prašović-Gadžo, bivša zastupnica u Federalnom parlamentu, odlučila se na svojevrstan način vratiti u profesiju koju je radila 30 godina - novinarstvo i to na način da režira dokumentarni film o ratnim strahotama u zloglasnom logoru "Sonja" u Vogošći.
Kako je rekla u razgovoru za portal Radiosarajevo.ba, ovaj film ne govori samo o tragičnim ratnim događajima, logoru, traumama, smrti...
"Ovaj film govori o nadi i sudbini, o životu mladića Harisa Hastora koji je imao 21 godinu kada je zarobljen i zatočen u logor "Sonja" u Vogosći", kazala je Prašović-Gadžo.
Čekaju se rezultati obdukcije: Tužilaštvo KS uključeno u slučaj stradanja meteorologa na Bjelašnici
Haris je u maju 1992. godine, kako nam priča, iz Goražda došao u Sarajevo kao student i zarobljen je u "Sonji".
"Nakon tri mjeseca shvatio je da ne može više trpiti torture i odlučio je da pobjegne, što je i uspio. Mogao je preko Crvenog križa, kao logoraš, otići u zemlje Zapadne Europe, ali se priključio policiji i branio ovu zemlju. S Petim korpusom učestvovao je u oslobađanju Krajine", kazala je Sanela Prašović, napominjući da je film igrano-dokumentarni.
U filmu Harisa glumi njegov sin, Aldin Hastor. Aldin nije ni znao da je njegov otac bivši logoraš.
"I to je saznao na snimanju posljednje scene, da je osoba koju on glumi, koja je preživjela sve te strahote, zapravo njegov otac.
Moram da zahvalim Hanki Paldum koja nam je ustupila muziku i pjesmu Mojoj majci. Zašto baš ova pjesma? Zato što kada sam pitala Harisa o čemu je razmišljao, rekao je: 'O tome kako će moja majka reagovati i podnijeti kad čuje da joj je sin zarobljen u logoru ili ako poginem'", ispričala je poznata novinarka koja kaže da, iako je izvještavala i tokom rata, ova priča ju je duboko potresla.
U ovu priču ušla je na nagovor Harisa te njene prijateljice i novinarke Arijane Saračević-Helać.
"Nisam ranije ni razmišljala o tome, ali oni su me nagovorili i sada mogu reći da mi je drago što sam pristala. Ovo je priča o nadi, o životu. Tokom snimanja nekih igranih scena svi smo plakali. Ja sam drhtala kada je Haris nakon 30 godina ušao u "Sonju". Ovo je priča koju moramo ispričati, da ostane zabilježeno šta se ovdje dešavalo. Puno je patnje bilo i moramo na korektan i istinit način pričati o tome da ostane kao pouka budućim generacijama", kazala je za Radiosarajevo.ba Sanela Prašović-Gadžo.
Napominje da je film nastao u koprodukciji Produkcijske kuće TIM System i BHRT-a i uskoro kreće na svoj festivalski put.
"Dokumentarni film "Sonja" uvršten je u službenu selekciju Devetog Balkan Panorama Film Festivala u Izmiru. Film je odabran u službenu selekciju u konkurenciji 384 filma iz 16 zemalja, a od toga su 93 strana dugometražna filma, 182 strana kratka filma, 14 domaćih igranih filmova i 95 domaćih kratkometražnih filmova", kazala je Prašović-Gadžo te istakla da će film biti emitovan na BHRT-u nakon festivalske premijere, na jesen.
O logoru
U motelu "Kon- Tiki", poznatom kao i logor "Kod Sonje" ili "Sonja", su brojne žene silovane, a muškarci mučeni. Do sada je, prema evidenciji Udruženja logoraša Vogošće, ekshumirano 297 ubijenih logoraša. Još uvijek se traga za njih 59.
Prostorija bez prozora, u podrumu motela, je korištena za ispitivanje i mučenje zarobljenika.
Pored motela nalazi se betonski bunker, smješten uz željezničku prugu, u koji je Vojska Republike Srpske zatvarala građane iz Vogošće i okolnih naselja. Mnogi od njih su odvedeni u nepoznato i za njima se još uvijek traga.
Vojska Republike Srpske je početkom 1992. godine oduzela Motel Kon-Tiki od tadašnjeg vlasnika, Željka Beganovića. Željko je i sam bio zatočen i fizički maltretiran, nakon što je uhvaćen kako logorašima u obližnjem bunkeru krišom dostavlja hranu, cigarete i ćebad. Željko je o zločinima u motelu svjedočio na suđenju Jovanu Tintoru. Preminuo je nakon rata.
Sarajevske vlasti su u februaru 2023. godine kupili bivši motel i planiraju na tom mjestu osnovati 'Muzej stradanja građana Bosne i Hercegovine', kao podsjetnik na torture koje su preživjeli zarobljeni građani. Planirano je da muzej ima izložbeni prostor, informaciono-dokumentacioni centar, te dvije učionice za predavanja i seminare u pomoćnom objektu. Jovan Tintor i Borislav Herak su dvojica od sedam osoba koji su osuđeni ili im se sudi za ratne zločine počinjene u Vogošći.
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.