RS legalizira angažiranje stranih špijuna u Bosni i Hercegovini

Nove izmjene Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima u Republici Srpkoj, koje je utvrdila entitetska Vlada, daje mogućnost direktoru policije da policijskim službenicima izdaje dokumente s lažnim identitetom, kao i to da direktor policije može angažirati policijske službenike drugih država te da i tim policijskim službenicima može dati lažni identitet.

Šta je cilj?

Prvi je na ove predložene zakonske izmjene na društvenim mrežama ukazao advokat, novinar i nekadašnji direktor „Dana“ Senad Pećanin.

Piše: Faruk Vele

„Dakle, osim pravljenja pješadije RS, novi Zakon o policiji RS daje mogućnost ministru da izdaje dokumente sa lažnim identitetom i policijskim službenicima drugih država“, navodi, uz ostalo, Pećanin. 

Kako je zaključuje Patrija, nakon što Zakon o policiji i unutrašnjim poslovima u Republici Srpkoj eventualno potvrdi u Narodnoj skupštini RS, to znači da će bh. entitet Republika Srpska moći angažirati policijske službenike iz drugih zemalja.

Inače, u stavu 5., člana 7. Zakona o policiji i unutrašnjim poslovima u Republici Srpskoj se navodi:

„Policijski službenici radi izvršenja ovlaštenja iz oblasti posebnih istražnih radnji propisanih zakonima o krivičnom postupku Republike Srpske i Bosne i Hercegovine sprovode postupak legendiranja prije i nakon donošenja naredbe o sprovođenju istrage radi izmjene identiteta lica i izrade odgovarajućih dokumenata, radi učestvovanja u pravnom prometu“.

U stavu 6. istog člana se, također, precizira: „Postupak legendiranja prije donošenja naredbe za sprovođenje istrage pokreće se na osnovu odluke direktora.“ 

 „Za sprovođenje posebne istražne radnje ‘korištenje prikrivenih istražilaca i korištenje informatora’ Ministarstvo angažuje obučenog policijskog službenika Ministarstva, policijskog službenika druge države, a izuzetno i drugo lice, ukoliko na drugi način nije moguće sprovesti tu radnju“, ističe se u stavu 7.

Kako za Radiosarajevo.ba kaže dr. Jasmin Ahić, profesor na Fakultetu za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, ono što je najproblematičnije u svemu jeste svrha zbog kojeg se uvodi jedno takvo zakonsko rješenje.

„A svrha je u tome da se da autonomna samostalnost ministru, odnosno u ovom slučaju direktoru policije da sam, dakle, provodi ovakve mjere i daje zakonsku mogućnost (u okviru ZKP-a RS) stranim državljanima i ostalim licima. Namjera je da se izbjegne efektivni nadzor tužilaštva i suda“, objašnjava Ahić, te napominje:

„U nekoj prikrivenoj formi, na mala vrata, pokušava se u parlamentarnu zakonsku formu uvesti nešto što je direktno opasnost u obavještajnom smislu, i po BiH i po efektivnu vlast na prostoru BiH“.

Dodaje kako posebno brine slaba, gotovo nikakva reakcija međunarodne zajednice do sada.

„Ako ne reaguju uskoro, onda smo već, iskreno, u problemu“, naveo je on.

Opasna stvar

Nadalje, profesor Ahić se slaže s ocjenama da ovakvi koraci RS-a predstavljaju nastavak stvaranja paralelizama u oblasti obavještajnog rada.

„Apsolutno, ja ću podsjetiti da je ovo jedan u nizu izmjena i dopuna zakona koje se tiču evidentno sigurnosne oblasti u adminsitrativnom dijelu entiteta RS. To, evidentno, utječe na pripadajuća policijska ovlaštenja koje ima direktor policije RS, osim izbjegavanja efektivnog nadzora. Daje se, dakle, mogućnost da direktor policije RS, bez sudije za pretphodni postupak, otvar mogućnost legendiranja za druge policijske službenike iz druge države, ili druga lica. Uz uspostavljenje Komiteta za zaštitu ustanvog poretka RS, ovo je još jedan dio otvaranja obavještajnog prostora za legaliziranje možda i već postojećih radnji“, ističe profesor Ahić.

Podsjeća da je institut prikrivenog istražitelja u ZKP ranije uveden. 

„Postoje standardni normativi i međunarodna saradnja putem koje policijski službenici BiH rade. Ali, svesti to na nivo entiteta i otvoriti prostor za to bez efektivnog pravosudnog nadzora u smislu tužilaštva i suda je veoma veoma opasna stvar. Nadam se da će, bez obzira što je sve stavljeno u zakonske okvire, reagirati oni koji moraju, a to su oni koji imaju i mandat i ovlaštenja da shodno Daytonskom sporazumu osude hipotetičke i najavljene korake, te da budu sankcionirani oni koji su odgovorni za situaciju gdje se krši Daytonski sporazum, odnosno oni aneksi koji se odnose na vojne ekfektive i policijske poslove“, zaključio je Ahić.

O aferi Špijuni možete više pročitati OVDJE.