Riječ struke: Zašto je bitna presuda Jovici Stanišiću i Franku Simatoviću

Jovica Stanišić i Franko Simatović su prema pravomoćnoj presudi osuđeni u srijedu, 31. maja, na po 15 godina zatvora.

Mehanizam za međunarodne krivične sudove u Haagu je u srijedu, 31. maja, u 12:20 sati donijela presudu u slučaju Jovice Stanišića i Franka Simatovića. Prva presuda, oslobađajuća, donesena je 2013. godine.

Nakon žalbe Tužilaštva, donesena je nova, 2021. godine, koja je bila osuđujuća. Oni su 2021. godine osuđeni na po 12 godina, a nakon nove žalbe, oni su po konačnoj presudi dobili po 15 godina zatvora. Žalbe za ovu presudu nisu moguće, bilo da je riječ o odbrani ili o tužilaštvu. 

Evo zašto je ova odluka Mehanizma za međunarodne krivične sudove važna za Bosnu i Hercegovinu. 

Od njihovog hapšenja, 2003. godine u Srbiji, pa sve do danas, 20 godina kasnije, Jovica Stanišić i Franko Simatović sjede na optuženičkoj klupi, prvo Međunarodnog tribunala za bivšu Jugoslaviju, a sada Mehanizma za međunarodne krivične sudove u Haagu. Nakon 20 godina čekanja, mnoge žrtve u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj dobile su barem neku vrstu satisfakcije, potvrdom da je ovaj dvojac kriv za mnoge ratne zločine u ove dvije zemlje. 

Oni su, prema presudi MMKS, osuđeni za udruženi zločinački poduhvat u Bosni i Hercegovini, koji je za cilj imao trajno uklanjanje nesrpskog stanovništa iz naše zemlje. Konkretno, osuđeni su za zločine u Bijeljini, Zvorniku, Doboju, Trnovu, Bosanskom Šamcu i Sanskom Mostu. Ovo je prva presuda za dužnosnike Srbije pred sudovima u Haagu. Jovica Stanišić je bio šef  državne bezbjednosti Srbije, dok je Franko Simatović bio komadant Jedinice za specijalne operacije. 

Podsjetimo, pred sudom je bio i predsjednik tadašnje Savezne republike Jugoslavije (današnje Srbije) Slobodan Milošević. On je sudu izručen još 2002. godine. Tokom četiri godine suđenja, sve je ukazivalo da će bivši predsjednik Srbije biti osuđen, ali je 2006. godine Milošević preminuo u svojoj ćeliji u Nizozemskoj. S obzirom na to da je suđenje bilo aktivno u trenutku njegove smrti, Milošević je, barem tehnički, preminuo kao nevin čovjek. 

U međuvremenu, Bosna i Hercegovina je pred Međunarodnim sudom pravde dočekala presudu protiv tadašnje Srbije i Crne Gore. Ova tužba pokrenuta je još tokom rata u našoj zemlji, a presuda je donesena u februaru 2007. godine. Odluka Suda je bila da Srbija i Crna Gora nije kriva za agresiju i genocid, a jedina tačka po kojoj je ova zemlja osuđena bila je da nije spriječila genocid u Srebrenici, iako su bili u toj mogućnosti. 

Nažalost, 2017. godine je istekao desetogodišnji rok za pokretanje revizije tužbe. Nekompetetnost ljudi na pozicijama moći u Bosni i Hercegovini izašla je na vidjelo, a taj slučaj nije nikada zaboravljen, te se još uvijek spominje u razgovoru o političkim akterima koji su u tom trenutku bili na vlasti u našoj zemlji. 

Međutim, ova presuda mijenja situaciju. Presude dužnosicima zvaničnog Beograda pokazuje da Sud, u ovom slučaju MMKS, smatra da je van osnovane sumnje dokazano kako su dvije bitne figure učestvovale u planiranju i izvršavanju ratnih zločina na teritoriji druge države, koja je bila suverena i međunarodno priznata. 

Na društvenim mrežama, tik poslije presude, ali i među ljudima koji se nalaze u 'političkoj areni' Bosne i Hercegovine, pokrenut je ozbiljan razgovor o tome da će ova presuda otvoriti mogućnost revizije presude za tužbu protiv Srbije, koja je pravni nasljednik Savezne republike Jugoslavije, države za koju je radio osuđeni dvojac.

Ovom prilikom, ekipa portala Radiosarajevo.ba kontaktirala je Ifeta Ferageta, advokata u Sarajevu.

On je s našim portalom podijelio svoje stručno mišljenje o ovim presudama, i šta one tačno znače za Bosnu i Hercegovinu. 

"Revizija presude nije moguća. Nažalost, neadekvatni ljudi su vodili proces prvog puta, i prošao je desetogodišnji rok gdje je BiH mogla pokrenuti reviziju po originalnoj presudi.

Međutim, u nacionalnom pravu postoji mogućnost ponavljanja postupka ako dođe do novih dokaza. Presude funkcionerima Republike Srbije dokazuje da su dužnosnici druge zemlje bili aktivni u BiH u etničkom čišćenju i drugim ratnim zločinima.

Iako revizija nije moguća, otvara se mogućnost drugih pravnih mehanizama, koja se mogu iskoristiti. Mogu se tražiti reparacije za ratnu štetu po ovoj presudi, prema mom mišljenju", istakao je Feraget. 

Upitan za mogućnost pokretanja ovih pravnih mehanizama u našoj političkoj klimi, sarajevski advokat nije optimista. 

"Ne vidim da je moguće da ce BiH iskoristiti te pravne mogućnosti. To je isto kao da imate firmu u kojoj za svaku odluku morate imati potpis sva tri direktora, a oni su potpuno različiti. Zato imamo i blokade u parlamentu i probleme u funkcionisanju države.

Nažalost, teško je očekivati da će ova presuda nešto promijeniti u smislu tužbe BiH protiv Srbije", rekao je za kraj razgovora Ifet Feraget za portal Radiosarajevo.ba.