Reakcije: 'Dižemo glas protiv pokušaja da se žene stave u neravnopravan položaj u politici'
Javnost je informisana o posljednjem zasjedanju interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva u BiH. Nažalost, od javnosti je sakrivena jedna značajna promjena koja se odnosi na pitanje ravnopravnog učešća žena i muškaraca, navodi se u saopćenju koje potpisuje više nevladinih organizacija.
Dodaje se kako je prijedlog interresorne radne grupe, na zasjedanju u Čapljini, bio da se postojeći član 4.19 stav 4. mijenja i da glasi:
“Svaka kandidatska lista podnesena za neposredne izbore uključuje kandidate muškog i ženskog spola, koji su ravnopravno zastupljeni. Ravnopravna zastupljenost spolova postoji u slučaju kada je jedan od spolova zastupljen s najmanje 40 posto od ukupnog broja kandidata na listi, osim ako se lista sastoji od tri kandidata, kada ravnopravna zastupljenost postoji u slučaju kada je jedan od spolova zastupljen s 1/3 od ukupnog broja kandidata.”
“Ovim prijedlogom se jasno urušava postojeća odredba (rodna kvota), koja je predviđala zastupljenost oba spola od min. 40 posto, ali ne bilo gdje na kandidatskim listama nego uz obavezno redanje kandidatkinja u prva tri, pet i osam mjesta. Predložene izmjene, koje je na sjednici interresorne radne grupe u Čapljini predložila potpredsjednica HDZ BiH, Borjana Krišto, a koju su jednoglasno podržali/e drugi/e članovi/ice interresorne radne grupe: Lazar Prodanović, Halid Genjac, Ognjen Tadić, Vlado Rogić, Brako Perić, Ahmet Šantić i Josip Grubeša, značajno urušava postojeće pravilo.
Tako je npr. po novom prijedlogu moguće sačiniti kandidatsku listu od 20 osoba, od kojih će prvih dvanaest biti muškarci, a zadnjih osam žene, što predstavlja značajno nazadovanje. Čemu ove izmjene? Da li se možda ovom odredbom poboljšava izborni proces i uklanjaju izborne prevare? Da li će izborni proces postati demokratičniji?”
Reakciju su uputili Inicijativa za monitoring evropskih integracija BiH, Ženska mreža BiH, Incijativa Građanke za ustavne promjene, Sigurna mreža BiH, Mreža pravde u BiH, Mreža za izgradnju mira BiH i Neformalna koalicija Civilni dijalog.
Iz ovih organizacija civilnog društva, koje “aktivno rade na izgradnji bolje i demokratičnije Bosne i Hercegovine”, poručili su kako jasno svoj glas podižu “protiv ovog pokušaja da se žene stave u neravnopravan položaj u političkom životu”.
“Pozivamo sve članice/ove interresorne radne grupe za izmjenu izbornog zakonodavstva u BiH, ali i političke stranke, zastupnice/ke i delegatkinje/e Parlamentarne skupštine BiH i predstavnike/ce međunarodne zajednice da kroz izmjene Izbornog zakona BiH ne narušavaju postojeće, već nedovoljno efikasne mjere za ravnopravno učešće žena i muškaraca, nego da se umjesto toga pristupi izmjenama koje će uvesti izbornu kvotu od 50% i obavezu naizmjeničnog redanja kandidata i kandidatkinja. Član 4.19, stav (4) se treba izmjeniti i treba da glasi: Svaka kandidatska lista ima jednak broj kandidata muškog i ženskog spola koji se na cijeloj listi raspoređuju naizmjenično.”
NVO sektor smatra da bi, uvođenjem ovakve odredbe, Bosna i Hercegovina učinila značajan iskorak ka unapređenju ravnopravnosti spolova u političkom životu.
Trenutni nivo zastupljenosti žena je na 20 posto na svim nivoima vlasti.
“Ukoliko ne dođe do poboljšanja zakonske odredbe trebaće nam još najmanje 20 godina kako bi se broj žena povećao na min. nivo od 40%. Kako žene čine više od 50% stanovništva one se na adekvatan način trebaju predstaviti i u politici. S toga, ravnopravno učešće žena na izbornim listama treba biti zakonski zagarantovano. U konačnici, pokažimo da Bosna i Hercegovina može biti dobar primjer mnogim drugim državama u jugoistočnoj i istočnoj Evropi, umjesto da postane predmet kritike i primjer loše prakse. “
Radiosarajevo.ba pratite putem aplikacije za Android | iOS i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram, kao i putem našeg Viber Chata.