Ramazan u doba pandemije: Tradicionalna hafiska mukabela bez prisustva vjernika

Mjesec ramazan je najodabraniji mjesec kod muslimana, a jedan od neizostavnih njegovih programa je mukabela ili zajedničko učenje Kur'ana. Ovogodišnji ramazan specifičan je zbog činjenice da je nastupio u periodu pandemije koronavirusa koja je zahvatila cijeli svijet.

Mjere zabrane okupljanja više ljudi spriječavaju vjernike širom Bosne i Hercegovine da ramazan provedu kao što su navikli.

U Sultan-Ahmedovoj džamiji (Čaršijskoj džamiji) u Zenici svakog ramazana tradicionalno se uči hafiska mukabela.

Višedecenijska je to tradicija kojoj svake godine prisustvuje veliki broj vjernika. Međutim, zbog mjera zabrane okupljanja ljudi hafiska mukabela održava se prvi put bez prisustva vjernika.

Ekipa Anadolu Agency posjetila je Sultan-Ahmedovu džamiju i razgovarala sa hafizom Enesom ef. Beganovićem, koji je u službi ove džamije već 22 godine.

Zbog pandemije bez prisustva vjernika

"Teško je kada se okrenete za vrijeme bilo kog namaza i iza sebe vidite samo par ljudi. Zaista je to tužan osjećaj, osjećaj na koji nismo navikli. Teško je učiti mukabelu, a da nemate nikakvu povratnu informaciju od ljudi koji vas slušaju. Ipak, sve je to Allahova odredba i nije slučajno da je ramazan stigao za vrijeme pandemije, jer čini mi se da smo bili odlutali od sebe i svojih porodica pa nam je Allah dao jedinstvenu priliku da se vratimo sebi i svojoj porodici. Ramazan je proljeće ljudskih duša“, naglašava u razgovoru za Anadolu Agency efendija Beganović.

Ove godine 11 hafiza

Kada je 80-tih godina pokrenuta mukabela u Sultan-Ahmedovoj džamiji, niko nije vjerovao da će doći period kada će se mukabela učiti bez prisustva vjernika.

Prema riječima efendije Beganovića, nekada su hafizi u Zenicu dolazili iz Makedonije, a sada je situacija dosta drugačija.

"Ove godine mukabelu uči jedanaest hafiza i to je zaista jako lijepa tradicija. Uvijek kažem kako je Zenica grad koji može biti ponosan na ovu hafisku mukabelu koja se eto ove godine zbog pandemije održava bez prisustva vjernika“, priča Beganović i dodaje:

"U prošlom stoljeću 80-tih godina naš medžlis započeo je ovu praksu i hvala Bogu ona se održala sve do sada pa i u vremenu proganjaja muslimanskih intelektualaca. Nekada smo "uvozili“ hafize iz Makedonije, a sada je situacija dosta drugačija. Sada imamo dovoljan broj hafiza da održimo više mukabela u isto vrijeme“.

Beganović ističe kako ljudi svakodnevno pitaju kada će ponovo moći prisustvovati hafiskoj mukabeli u džamiji.

"Ljudi svakodnevno pitaju za mukabelu i bez obzira na televizijske prenose priznaju kako im nedostaje sve ovo, jer godinama prisustvuju i već su naviknuti da nakon ikindije namaza u džamiji slušaju zajedničko učenje Kur'ana“, zaključio je Beganović.

Do kraja ramazana, u trideset mukabela, bit će proučen kompletan Kur’an (jedan džuz sadrži 20 stranica Kur’ana).

Najstariji podaci o Čaršijskoj džamiji datiraju sa početka 16. stoljeća. Džamija je u potpunosti stradala 1697. godine za vrijeme poznatog pohoda Eugena Savojskog u Bosnu i Hercegovinu, a godine 1703. po naredbi sultana Ahmeda III , po kome je i dobila ime, ponovo je sagrađena na temeljima stare. Razorne poplave 1869. godine ponovo su je u potpunosti uništile, a obnovljena je iste godine.