U BiH kreće neradna nedjelja: Neki su izdvojeni iz zakona, a evo kolike su kazne za kršenje odredbi

Nakon dugogodišnje borbe trgovaca, ali i radnika i radnica u FBiH, predstojeća nedjelja, 17. novembra, bit će prva neradna nedjelja za radnike u trgovinama širom Federacije Bosne i Hercegovine

Na sjednici 1. novembra 2024. godine, prijedlog Zakona o unutrašnjoj trgovini usvojen je od strane Doma naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine, nakon što ga je prethodno usvojio i Predstavnički dom Parlamenta FBiH 24. oktobra 2024. godine. Ovim potpuno novim zakonom se uređuje oblast trgovine, a koji je usklađen sa brojnim aktima Evropske unije, te se, između ostalog, uređuju uslovi i način obavljanja trgovine i trgovinskih usluga, te oblici trgovine, kao i način formiranja i isticanja cijena.

Zakonom su se dodatno uredile i odredbe postupanja i obaveza trgovaca, a na potpuniji način i pitanja od značaja za potrošače, zatim evidencija, praćenje trgovine i tržišta, te drugi oblici uredbi. No, ostavljena je mogućnost općinama i gradovima da predlože izuzeće od zabrane rada nedjeljom u kontekstu trgovačkih objekata, te da nedjelja bude radna samo ako za to postoje opravdani razlozi.  

Sindikat radnika u trgovini pozdravio je usvajanje Zakona o unutrašnjoj trgovini, a isto mišljenje dijeli i Udruženje poslodavaca FBiH.

Šta propisuju zakonski akti?

U Zakonu o unutrašnjoj trgovini Federacije Bosne i Hercegovine navodi se da, u Članu 18. zakona propisano je da radno vrijeme prodajnih objekata "određuje trgovac u periodu od ponedjeljka do subote, u ukupnom trajanju do 90 sati sedmično, a koje trgovac samostalno raspoređuje i da su prodajni objekti zatvoreni nedjeljom i u dane praznika. Nadalje, Zakonom su taksativno navedeni izuzeci od primjene naprijed citirane odredbe."

U drugom članu broj 131. Zakona, koji se odnosi na donošenje podzakonskih akata u vezi primjene zakona, propisuje se da:

"(1) Federalni ministar trgovine će donijeti podzakonske akte na osnovu ovlaštenja iz ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona.
(2) Trgovci su dužni uskladiti rad i poslovanje u skladu sa ovim zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu propisa iz stava (1) ovog člana."

Osim ovoga, zakonom su predviđene i kazne za one koji se ne budu pridržavali člana 18. Zakona o unutrašnjoj trgovini koji regulira radno vrijeme od ponedjeljka do subote, gdje se navodi da: 

"Novčanom kaznom u iznosu od 2.000 KM do 15.000 KM kaznit će se trgovac pravno lice za prekršaj, ako: b) na prodajnom mjestu ne istakne i ne pridržava se utvrđenog radnog vremena (član 18. stav (1) i član 19. stav (1) ovog zakona)"

Za nepostupanje po navedenim zakonskim odredbama propisane su sankcije u rasponu od 2.000,00 KM do 15.000,00 KM za pravno lice, od 500,00 KM do 1.500,00 KM za odgovorno lice u pravnom licu, te od 500,00 KM do 1.500,00 KM za trgovca fizičko lice.

Pomenute odredbe Zakona ne primjenjuju se na: cvjećare, pekare, suvenirnice, objekte tradicionalnih i starih obrta, kao i na prodajne objekte koji se nalaze unutar ili su sastavni dio cjeline željezničkih i autobusnih stanica i aerodroma, benzinskih pumpi, bolnica, hotela, prostora kulturnih i vjerskih objekata, muzeja i parkova prirode, grobalja i specijaliziranih prodavnica vezanih za prodaju na grobljima, te na dragstore.

Za portal Radiosarajevo.ba, govorila je prodavačica koja radi u supermarketu na Alipašinom polju u Sarajevu. Rekla je da poslodavac nije promijenio radno vrijeme, te da će im nedjelja biti slobodna. 

"Radim u ovoj prodavnici na odjelu gastro i pekare, pauza traje oko pola sata. Radim u prosjeku sedam sati, sa pauzom sedam i pol. Poslodavac do sada nije produžio radno vrijeme poslovnice, a nedjelja će biti slobodna. Do sada smo imali jedan slobodan dan u sedmici, sada će to biti nedjelja."

Na pitanje koliko neradna nedjelja ima uticaja na njen život, rekla je da će "nedjelju iskoristiti da posjeti djecu ili da joj oni dođu" jer često se ne poklapaju vremenski sa njenim smjenama ili ona sa njihovim.

Da li novi Zakon o unutrašnjoj trgovini donosi olakšice za radnike?

Kako navode na stranici resornog ministarstva "Zakonom o unutrašnjoj trgovini nije predviđeno donošenje podzakonskih akata u vezi radnog vremena, tj. primjene člana 18. Zakona, tako se odredbe ovog člana počinju primjenjivati idućeg dana od dana stupanja Zakona na snagu, odnosno od 15.11.2024. godine. Samim tim, prva neradna nedjelja je 17.11.2024. godine."

Prema istom Zakonu o unutrašnjoj trgovini, trgovine u FBiH neće imati zakonsko ovlaštenje da rade nedjeljom, osim ukoliko postoji lex specialis, kao u slučajevima dežura apoteka čiji se rad uređuje kantonalnim zakonima o apotekarskoj djelatnosti. U vrijeme kada su zatvoreni trgovački objekti, neće raditi ni trgovački radnici u tim trgovina, te samim time u nedjelju će trgovački objekti biti zatvoreni. Posebno su regulisana poslovanja dragstora koji rade od 00-24, te ugostiteljskih objekata i prodajnih objekata hrane poput pekara. 

Radno vrijeme radnika, kako je navedeno u Zakonu o unutrašnjoj trgovini, ostaje nepromijenjeno, odnosno iznosit će 40 radnih sati sedmično. 

Cilj zakona je konačno poboljšanje radnih uslova za zaposlene u prodaji, te da im se omogući barem jedan dan u sedmici za odmor. Ova inicijativa je u velikom broju podržana i od samih građana.

Trgovci su dužni uskladiti rad i poslovanje u skladu sa ovim zakonom u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu podzakonskih akata, a do kada će se primjenjivati propisi doneseni na osnovu prethodnog Zakona o unutrašnjoj trgovini ("Službene novine Federacije BiH", br. 40/10 i 79/17)", naveli su Kantonalne uprave za inspekcijske poslove KS.

Kako se sama nedjelja 17. oktobra bliži, tako su i neki centri prodaje u Sarajevu počeli vršiti produženje radnog vremena u objektima tokom radnih dana, dok će nedjelja biti slobodna za radnike i radnice.

Primjerice, tržni centri u Sarajevu su umjesto uobičajenog radnog vremena do 21:00 sat po lokalnom vremenu, produžili radno vrijeme do 22:00 sata. Više o trenutnim informacijama o izmjenama pročitajte OVDJE. 

A kako je u drugim zemljama?

U nekim državama Europe, neradna nedjelja ima svoje uporište i u ustavu. Primjer za to je Njemačka. Po zakonu, "nedjelja i javni praznici ostaju zaštićeni kao dani odmora od posla i duhovnog uzdizanja" (Dio njemačkog ustava, čl. 140). U Njemačkoj se zatvaraju trgovine, a otvara se prostor u životu radnika i radnica da provedu dan u miru, sa porodicom ili kako god oni to žele.

Rad u nedjelju je općenito zabranjen, s nekoliko izuzetaka, kao što su hitne službe, zdravstvena zaštita, gostoprimstvo i određene kontinuirane operacije (npr. tvornice koje se ne mogu ugasiti). Čak i u tim slučajevima, poslodavci moraju osigurati kompenzacijski slobodan dan u određenom vremenskom periodu

Nedjelja je neradna i u Hrvatskoj, gdje se o 2023. godine poštuje zakon o istoj. 

A kako su nastali slobodni vikendi, ili u ovom slučaju nedjelja?

Kulture širom svijeta su bile pod jakim religijskim uticajem, pa tako i danas u nekim državama postoji spektar slobodnih dana u toku svetkovanja. Najbolji primjeri koji se izdvajaju iz tradicionalnog "subota - nedjelja" spektra, jesu zemlje Bliskog istoka, gdje se radi od nedjelje do četvrtka, sa time da je u državama muslimanske ili jevrejske većine, neradni dani petak i subota. 

U kontekstu historije nedjelje, oko 15. stoljeća, u Velikoj Britaniji je rasla zabrinutost crkvenih namjesnika jer radnici nisu mogli prisustovati svetkovinama nedjeljom u crkvama, te su sve više potencirali da se nedjelja uvede kao neradna kao "Gospodnji dan". 

Ali, da sve nije crno i bijelo,  dokazuje moderna historija i Henry Ford koji se smatra "ocem vikenda". 1926. Henry Ford počeo je zatvarati svoje automobilske fabrike cijelu subotu i nedjelju, shvaćajući da bi pružanje više slobodnog vremena radnicima potaknulo više slobodnih aktivnosti poput odmora i kupovine, čime bi se vraćali zadovoljniji svojim radnim aktivnostima. Dvanaest godina ranije, Ford je uveo i osmosatno radno vrijeme, te uduplao radnicima plate, što je dovelo do uvećanog profita kompanije, te potaklo druge da urade isto. 

U Europi, ali i svijetu vlada trend da se sve više potiče rasprava o četverodnevnoj radnoj nedjelji, pri čemu bi radnici imali jedan dodatni dan odmora. 

I dok čekamo četverodnevnu radnu sedmicu u Bosni i Hercegovini koja će zasigurno nekada doći u budućnosti, nadati se da će neradna nedjelja zaživiti u državi i da će svaki radnik i radnica imati pravo na odmor. 

Barem jedan dan.