Rad za opšte dobro: Šta kad su zločinci umjesto zatvora osuđeni na metlu i lopatu

Zakon propisuje da kada sud odmjeri i izrekne kaznu zatvora u trajanju od najviše jedne godine dana, može istovemeno odrediti 

"Dakle sud ovu mjeru može izreći samo ukoliko su ispunjena dva Zakonom kumulativno propisana zakonska uslova i to da je optuženom izrečena kazna zatvora u trajanju od najviše jedne godine dana i da postoji pristanak optuženog da mu se izrekne mjera rada za opšte dobro na slobodi", objašnjava za Radiosarajevo.ba advokat Malik Sarač.

Kako nam je rekao, ovakvu odluku, uz obavezno ispunjenje navedenih uslova, sud zasniva na uvjerenju da izvršenje izrečene kazne zatvora nije neophodno za ostvarenje svrhe kažnjavanja, ali da istovremeno ni uslovna osuda ne bi bila dovoljna za postizanje opšte svrhe krivičnopravnih sankcija.

Moralni dug

"Kako Zakon nije dao jasna mjerila sudu za izbor navedene mjere, sudu preostaje da cijeni opštu svrhu krivičnih sankcija odnosno generalnu prevenciju. Dakle radi se o prilično apstraktnom kriteriju pa sudovi kod donošenja odluka u ovakvim slučajevima kao osnovno mjerilo u pravilu uzimaju ličnost učinioca i njegovu spremnost da prihvati ovakvu mjeru i da radom ispuni svoj moralni dug prema društvu i učini makar simboličku reparaciju za učinjeno djelo“, rekao je za Radiosarajevo.ba advokat Sarač.

"Veoma je bitno naglasiti da Zakon propisuje da se mjera Rada za opšte dobro određuje srazmjerno izrečenoj kazni zatvora a u trajanju od 10 a najviše do 90 radnih dana, s tim da mora biti izvršena u roku koji ne može biti kraći od jednog mjeseca ni duži od jedne godine. Pri odlučivanju o trajanju ove mjere sud treba, pored izrečene kazne zatvora da uzima u obzir i mogućnosti učinioca u pogledu njegove lične situacije i zaposlenja“, dodao je Sarač.

U Kantonu Sarajevo (KS) kao i prethodnih godina, ovakva vrsta kaznene mjere sprovodi se u u "Terapijskoj zajednici - Kampus KS".

"Od 2011. godine obnavljamo Ugovor o izvršavanju rada za opće dobro na slobodi sa Ministarstvom pravde i uprave Kantona Sarajevo, na osnovu kojeg osuđenici dolaze u Terapijsku zajednicu - Kampus KS i izvršavaju alternativnu sankciju Rad za opšte dobro na slobodi“, kazao je za Radiosarajevo.ba Sinan Letuka iz Kampusa KS-a.

Prema njegovim riječima, osuđenici koji izvršavaju ovu kaznenu mjeru dužni su svaki dan da se jave u ovu ustanovu i da rade od osam sati ujutro do 16 sati radnim danima.

Zaduženja osuđenika

"Mi osuđenike kojima je izrečena ova mjera angažiramo na svim poslovima koji se sprovode u Kampusu – od uređenje enterijera i eksterijera same ustanove do rada u plastenicima i voćnjaku. Svaki osuđenik koji je došao i javio se na izvršenje kazne koja mu je izrečena kod nas, dobiva evidencijsku karticu kao i svi uposlenici na osnovu koje se vodi statistika njihovih dolazaka i odrađenih dana na poslovima na kojima su angažovani", objasnio nam je Letuka.

Treba istaći da postoji posebna stavka Ugovora između Terapijske zajednice – Kampus KS i Ministarstva pravde i uprave KS koja definiše da osuđenici nisi dužni u kontinuitetu svaki dan dolaziti.

"Ako je kazna koja je izrečena da osuđenik mora 90 radnih dana odraditi kao društveno koristan rad kroz jednu kalednarsku godinu kako njemu to odgovara", istakao je Sinan Letuka za Radiosarajevo.ba.